„Izložba započinje najstarijom umjetnicom Fany Daubachy – Zagrepčankom, samozatajnom slikaricom pejzaža i cvijeća, najčešće u akvarelu. Ona predstavlja cijeli niz slikarica plemenita roda kojima je bila omogućena poduka iz slikarstva. Udajom u obitelj Brlić, zbog obiteljskih, osobito majčinskih obaveza, pomalo zamire njezino slikarstvo. Njezin rad sačuvala je od zaborava supruga njezina sina – još jedna snaha u obitelji Brlić koja je imala umjetničkog dara, ali ovaj put za pisanje. To je Ivana Brlić-Mažuranić, rekla je mr. sc. Ilić Olujić.
Izložba predstavlja poznate i manje poznate činjenice o životu i radu osam velikanki koje su obilježile hrvatsku kulturnu baštinu. Uz spomenute Fany Daubachy i Ivanu Brlić-Mažuranić, to su još i Marija Jurić Zagorka, Vesna Parun, Vjera Bojničić, Anka Krizmanić, Ivana Lang i Blanka Chudoba.
„Nazivom izložbe Velikanke znane i neznane željeli smo naglasiti da su žene dale veliki doprinos hrvatskoj kulturi, svaka u svojem području, te da su svojim radom, talentom i nadasve ustrajnošću u ispunjavanju svojih težnji uspjele stati uz bok velikanima, što često nije bilo nimalo lako“, istaknula je mr. sc. Ilić Olujić.
Na izložbi je predstavljena građa iz posebnih zbirki Knjižnice – Grafičke zbirke, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke muzikalija i audiomaterijala te općeg fonda NSK koji ilustrira bogatstvo opusa hrvatskih umjetnica 19. i 20. stoljeća kao i radove mladih likovnih umjetnica – studentica Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, čiji su murali dio postava izložbe. Mural Grička vještica oslikale su Anamarija Kvas (autorica) i njezina suradnica Manuela Košević pod mentorstvom likovne umjetnice i vanjske suradnice Akademije likovnih umjetnosti dr. art. Melinde Šefčić početkom ožujka u povodu 150. rođendana Marije Jurić Zagorke, a mural inspiriran stihovima Vesne Parun Koralji vraćen moru Nika Vrbica (autorica), Anđela Majica, Ena Antunović i Marta Dijak pod mentorstvom dekana Akademije red. prof. art. Tomislava Buntaka i dr. art. Melinde Šefčić. Mural je oslikan 2022. godine u povodu 100. obljetnice rođenja ove velike hrvatske pjesnikinje.
U okviru postava u predvorju Knjižnice može se pogledati i virtualna izložba o Ivani Lang kao i video s prikazom trideset drvoreza plesa Gertrud Leistikow iz grafičke mape Anke Krizmanić.
„Ovu su izložbu napravile žene o ženama u povodu Međunarodnog dana žena, a namijenjena je ne samo ženama već i svim našim građanima” rekla je suatorica izložbe i moderatorica otvorenja Maja Priselac.
Autorski tim izložbe čine djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Irena Galić Bešker, mr. sc. Sonja Martinović, dr. sc. Tatjana Mihalić, Dobrila Zvonarek i već spomenute mr. sc. Tamara Ilić Olujić i Maja Priselac. Dizajn i grafičku pripremu izložbe priredio je Goran Hasanec. U pripremi izložbe sudjelovao je velik broj djelatnika Knjižnice, a financijski ju je podržalo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
O naslijeđu žena u hrvatskoj povijesti od 16. do 19. stoljeća, o okolnostima u kojima su živjele i djelovale kao i položaju žena u Hrvatskoj i svijetu, na otvorenju je govorila viša znanstvena suradnica na Institutu za filozofiju dr. sc. Ivana Skuhala Karasman, dok je ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija Anuška Deranja Crnokić čestitala na izložbi i izboru teme, istaknuvši važnost odavanja počasti nadarenim, kreativnim i vrijednim ženama.
Program otvorenja zanimljivom su izvedbom obogatile Gornjogradske coprnice, utjelovivši Mariju Jurić Zagorku, Barbaru Celjsku, Jelenu Zrinski i Elzu Kučera.
Izložba Velikanke – znane i neznane početak je cjelogodišnjeg slavlja postignuća žena u kulturi i znanosti koje Knjižnica priprema pod nazivom Žene u NSK kako bi inspirirala i potaknula na istraživanja te upotpunila pogled na hrvatsku povijest i baštinu, u kojoj su žene i njihovi doprinosi još nedovoljno prepoznati.
„Hrvatska je povijest obilježena ženama koje su je stvarale i mijenjale, nekima danas dobro znanima, a drugima neznanima. Ovom manifestacijom, usmjerenom i stručnoj javnosti i našim građanima, želja nam je nadahnuti, potaknuti na istraživanje te upotpuniti pogled na hrvatsku povijest i baštinu, u kojoj su žene i njihovi doprinosi još nedovoljno prepoznati“, rekla je glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević, dodavši da ovim programom Knjižnica odaje počast hrabrosti, inteligenciji, kreativnosti i predanosti žena koje su stvarale i razvijale našu kulturu i znanost te daje svoj doprinos osnaživanju žena i djevojaka za njihovo aktivno uključivanje u gradnju zdravijeg i otpornijeg društva za sve, čiji su značajan dio upravo kultura i znanost.
Povod ovoj temi u 2023. godini daju važne obljetnice: 150. obljetnica rođenja Marije Jurić Zagorke, 85. godišnjica smrti Ivane Brlić-Mažuranić, 140. obljetnica rođenja i 60. godišnjica smrti Vjere Bojničić, 140. obljetnica rođenja Fani Daubachy Brlić i mnoge druge.
