Brojne aktivnosti održane su u prostoru Aquatike, Gimnazije Karlovac i Veleučilišta u Karlovcu. O uspješnosti održane konferencije najbolje govore brojke: preko 350 sudionika i to ne samo prosvjetnih radnika iz čitave obrazovne vertikale već i građana koje su privukle zanimljive teme, osamdesetak učenika iz Medicinske škole Karlovac, Šumarske škole Karlovac i Gimnazije Karlovac koji su konferenciji prisustvovali zajedno s nastavnicima, 48 predavača što uživo, što online ili predstavljanjem plakata, 12 pozvanih govornika koji su svojim znanstvenim disciplinama pokrili čitavo područje STEM-a, a i šire, tri države iz kojih dolaze predavači što joj daje i međunarodni karakter. Sve u svemu, bila su ovo dva dana puna pozitivne energije.
Brojni pozitivni komentari mogli su se čuti s pozornice Veleučilišta na kojoj je u petak, 5. svibnja 2023., u Atriju Znanja konferenciju otvorio prvi rektor Veleučilišta u Karlovcu prof. dr. sc. Mirko Butković s porukom kako je velika stvar ovakvu konferenciju organizirati baš u Karlovcu, u gradu u kojem je Nikola Tesla postao Tesla, u gradu iz kojeg dolazi jedan Albert Gajšak – Einstein svoje generacije. Na tragu ideje čitave konferencije citirao je Aristotela i rekao da ako ne naučimo praviti cipele, hodat ćemo bosi. Ako ne stvorimo učitelje, ostat ćemo bez Atene.
Boris Jokić poručio je da su nastavnici iznimni potencijal u hrvatskim školama, a Blaženka Divjak istaknula je kako su upravo nastavnici i učitelji nezamjenjivi dio društva u kojem je obrazovanje ono bitno, čak i ono društvo koje polako u svakodnevicu uvodi korištenje umjetne inteligencije, ne smije zapostaviti žive nastavnike.
Albert Gajšak naglasio je kako mu je izuzetno drago što je i on prepoznat kao jedan od najvećih promotora STEM-a, kao osoba koja STEM živi svaki dan.
Konferenciji su se pridružili i fizičari Saša Ceci koji je predstavio Blesimetar IV, Toni Šćulac koji je govorio o Higgsovom bozonu i Vernesa Smolčić koja je malo približila daleke galaksije, potom Marin Trošelj koji je govorio o budućnosti obrazovanja i rekao da u školi treba prestati stalno davati odgovore, već se treba postavljati više pitanja, Zrinka Mesić koja je predstavila mogućnosti istraživanja na daljinu, Jelena Nakić koja je predstavila natjecanje Dabar i uvijek zanimljivi Korado Korlević koji nam je dao opomenu da napredujemo prema novom društvu snova, ne baš najljepšem mjestu, ali svakako mjestu na kojem su znanje i trud na cijeni.
Podrška kolega, od odgojiteljica u vrtiću, preko učitelja i nastavnika, koji su sa skoro 50 primjera dobre prakse pokazali kako nastava iz Biologije, Fizike, Informatike, Matematike, Prirode, Prirode i društva, Tehničke kulture, Robotike, Računalstva i sličnih predmeta u školama nije nimalo suhoparna, već sasvim primjenjiva, životna i itekako aktualna bila je vrijedan dio konferencije.
Uz predavanja pozvanih govornika i primjere iz prakse konferenciju je upotpunilo sudjelovanje Doriana Božičevića, glavnog tajnika Hrvatskog astronomskog saveza, koji je uz sjajno izlaganje o astronomiji, organizirao i gledanje Sunca i Mjeseca. Jednako su kvaliteti pridonijele i Županijske snage GLOBE-ovca koji su predstavili svoj rad, kao i radionice koje su organizirali i proveli sjajni Magda Topić i Petar Čuček iz Astronomskog društva Višnjan i Danijela Šmajgl iz App&Tech Consultinga.
Točka na konferencijsko i bila je panel-rasprava u kojoj je STEM obrazovanje dobilo, nažalost, tek prolaznu ocjenu i u kojoj je odaslana poruka da je zajednički nazivnik kvalitetnog obrazovanja poštovanje koje društvo duguje nastavnicima, ne samo STEM predmeta nego i svih ostalih.
Iznimno su ponosne na sve ostvareno i pozivamo na ponovni susret dogodine na 2. konferenciji o STEM-u u obrazovanju – stemKA2.