Učenici su početkom školske godine dobili potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja u okviru izvannastavnih aktivnosti u iznosu od 16 000 kn te im je u realizaciji projekta pomogla i Lučka uprava Korčula koja je za ovaj vrijedan projekt izdvojila 5 000 kn. Dobivenim sredstvima naručili su preko tone materijala za izradu bio kugli te su već u ožujku krenuli oblikovati kugle namijenjene čišćenju podmorja.
Bio kugle su izrađene od efektivnih mikroorganizama koji se hrane teškim metalima, muljem, otpadnim vodama i bakterijama, a kao nusproizvod stvaraju vodu i kisik. Učenici su skoro svaki dan oblikovali kugle. Nakon rada u razredu to bi im bila neka vrsta relaksacije. Nakon dva mjeseca rada svojim vrijednim ručicama oblikovali su preko 5 tisuća kugli koje su prošle subote rasporedili po uvali Žrnovska Banja.
Neposredno prije bacanja kugli, desetak ronioca Ekološko-ronilačkog kluba iz Korčule očistilo je podmorje uvale, uzorkovalo morski sediment kako bi nakon djelovanja bio kugli mogli usporediti laboratorijski nalaz koji uključuje više vrsta teških metala i bakterija. Učenici su pomagali roniocima u razvrstavanju otpada te su i sami očistili čitavu obalu uvale. Nakon čišćenja rasporedili su bio kugle u brodove i po obali, te ih krenuli bacati u more. Bilo im je jako zabavno bacati kugle u more pa su se čak i natjecali čija će kugla biti što dalje bačena.
Cijelu akciju snimalo je šest snimatelja Francuske nacionalne televizija koja će 30. rujna premijerno prikazati dokumentani film o ovom vrijednom pothvatu. Realizaciji projekta pridružio se i predsjednik mjesnog odbora Žrnova, gosp. Frano Jeričević, koji je zajedno sa ravnateljem škole pomagao djeci rasporediti kutije sa kuglama.
Nakon akcije, obližnji restoran La Banya počastio je ručkom svih tridesetak sudionika. Poslije ručka uživali su plivajući i družeći se na plaži. Učenici su u razgovoru s novinarima pokazali zadivljujuće znanje o ekologiji mora. Uvjereni smo da će netko od njih nastaviti brinuti o ovom globalnom problemu. Sudjelujući u ovom velikom projektu, učenici su puno naučili. Osim toga, zajedno su se družili, planirali, dijelili zadatke te surađivali u izvršavanju svih dužnosti.
U današnjem školskom sustavu temeljenom na tradicionalnim metodama poučavanja i frontalnom nastavom, koja pred učenike stavlja niz zadataka koje oni trebaju reproducirati sukladno postavljenim ishodima, javlja se nužnost promjene pristupa poučavanju.
Tradicionalni način na učenike često djeluje demotivirajuće i dosadno. Stoga su ovakvi projekti prijeko potrebni da bi naša djeca kroz zanimljive i praktične aktivnosti usvojila znanja, vještine i životne vrijednosti.
A jedna od njih je svakako očuvanje prirode koja nas okružuje.
