Mobilnost u trajanju od 8 dana odvijala se sa 17 učenika u pratnji: koordinatorice ovog projekta, stručne suradnice knjižničarke dr. sc. Irene Bando, učiteljice razredne nastave Liane Mur, učiteljice engleskog jezika i povijesti Lene Cvenić Lijić, učiteljice informatike Anamarije Buzgo i školske pedagoginje Ane Vukojević. 
Kao sudionici mobilnosti boravili su u prekrasnom malom slovenskom mjestu Bohinjska Bistrica u kojem se nalazi partnerska škola, Osnovna šola dr. Janeza Mencingerja, koja je bila domaćin mobilnosti. Ciljevi ove mobilnosti bili su stjecanje novih znanja, vještina i iskustava u području provedbe nastave na otvorenom, mentalnog zdravlja, razvoja fine motorike rada rukama, zdrave prehrane i učinkovitog korištenja IKT-a. 
Prvi dan, prije dolaska u Bohinj, bio je posvećen kulturološkom upoznavanju kraja, pa su posjetili Predjamski grad, odnosno dvorac iz 12. stoljeća podignut na oštroj, 123 metra visokoj litici, ispred jame po kojoj je dobio ime. U ovom najvećem špiljskom dvorcu na svijetu čuli su legendu o vitezu Erazmu Predjamskom koji je živio u dvorcu i skrivao se u tajnim hodnicima špilje. Učenike su se najviše dojmile legende o duhovima koji navodno žive tamo te srednjovjekovne prostorije dvorca; prostorija za mučenje, sudnica, viteška soba te tuneli kojima je prolazio sam vitez Erazmo. 
Nakon toga, posjetili su najveću jamu na svijetu, Postojnsku jamu, nedaleko od Predjamskog dvorca. Vozili su se vlakićem i razgledavali impresivnu špilju, a zatim su pješice obilazili špilju, a u jednom trenutku su se nalazili 120 metara ispod zemljine površine. Doznali su da je Luka Čeč otkrio jamu davne 1818. godine te da rijeka Pivku ulazi u jamu i oblikuje ju. Učenike je zanimala razlika između stalagmita i stalaktita te im je zanimljiva bila činjenica da je za nastanak jednog centimetra dužine stalaktita potrebno čak 100 godina.
Jama pruža zaklon velikom broju životinjskih vrsta, a od ukupno 116 vrsta koje su se nastanile u jami, njih 71 živi u vodi hraneći se živim i mrtvim životinjama te vodom. Svakako je bilo zanimljivo vidjeti čovječju ribicu, endemsku vrstu koja živi samo na područjima Slovenije i Hrvatske, koja je bijele boje te ima zakržljale oči.
U jami se nalazi i prekrasna dvorana s kristalnim lusterom te dvorana u kojoj se već dugi niz godina održavaju i koncerti. Za kraj posjeta su u navedenoj koncertnoj dvorani izvrsne akustike, učenici otpjevali slovensku pjesmu Moj očka ma konjička dva te zaradili gromoglasan pljesak zadivivši sve prisutne posjetitelje u dvorani.
Sljedeći dan, sudionici mobilnosti su se s partnerskom školom OŠ dr. Janeza Mencingerja zaputili prema malom selu Koprivnik te išli na vidikovac Vodnikov razglednik koji je na visini od 1017 metara s kojeg se pruža pogled prema Bohinju, dijelu Bohinjskog jezera i okolnim planinama. Tamo su doznali da je vidikovac dobio ime prema Valentinu Vodniku, poznatom piscu, pjesniku i svećeniku iz 18. stoljeća koji je pisao pjesme i priče na slovenskom jeziku i preveo njemačku kuharicu. Nakon toga, sišli su do obale Bohinjskog jezera gdje su čuli legendu o zlatorogu – divokozi koja, kad je netko rani, ispušta krv iz koje raste crveno-ružičasta triglavska ruža. 
Drugi dan mobilnosti su proveli u partnerskoj školi gdje su domaćini pripremili priredbu dobrodošlice čiji se program sastojao od raznih i zanimljivih glazbenih, scenskih te plesnih nastupa. Tako se na priredbi mogla čuti i bohinjska himna te vidjeti dramska točka o tome kako je Bohinj dobio ime. Tom prigodom su učenici iz Osijeka održali prezentaciju o Hrvatskoj i otpjevali slovensku narodnu pjesmu. 
Nakon priredbe i upoznavanja sa slovenskom kulturom i običajima, hrvatski i slovenski učenici zajedno su zaigrali razne društvene igre upoznavanja koristeći prirodne materijale. Potom su učenicima pokazali zanimljivosti škole, školski vrt koji obrađuju učenici, senzornu sobu koju koriste za opuštanje i mindfulness aktivnosti.
Učenike je posebno oduševila dvorana u kojoj su se spretno okušali u aktivnosti penjanja na umjetnoj stijeni za penjanje. Nakon kratkog odmora krenuli su na razgledavanje Bohinjske Bistrice koja je poznata po izrazu da u njoj „kiša ima mlade“, što znači da vrlo često pada kiša. Posjetili su njihovu gradsku knjižnicu i upoznali se sa zanimljivim projektima poticanja čitanja. Vidjeli su puno malih lijepih parkova, potoka, spomenike te u samom centru mjesta Crkvu sv. Nikole.
Sljedeći dan mobilnosti posjetili su Gorenjsku. te bili na tromeđi Slovenije, Italije i Austrije nedaleko od Kranjske Gore. Nastavili su put Planice, poznate slovenske skijaške skakaonice na kojoj su se upravo odvijale posljednje pripreme za FIS svjetski kup u skijaškim skokovima. Učenicima je posebno bilo zanimljivo vidjeti žičaru i način dolaska do samog vrha skakaonice. U povratku su stali prošetati podnožjem Kranjske Gore, uživali u svježem zraku, snijegu i prirodnim ljepotama Julijskih Alpa. Dan je završio šetnjom uz obalu dvaju međusobno povezanih umjetnih jezera pod nazivom Jasna koja se nalaze na samom izlazu iz Kranjske Gore. Fotografirali su se uz kip zlatoroga koji predstavlja kulturni simbol Slovenije. Kozorog se često pojavljuje u slovenskoj umjetnosti i dizajnu, kao motiv na različitim suvenirima, zastavama, grbovima i drugim predmetima. On također igra važnu ulogu u slovenskom sportu, posebno u alpinizmu i drugim planinskim aktivnostima, gdje se često koristi kao simbol snage, izdržljivosti i odlučnosti.
Treći dan mobilnosti učenici su proveli na nastavi i radionicama u školi-domaćinu. Bili su na satu biologije gdje su izrađivali model morskog ili riječnog dna te model ribe od aluminijske folije, a nekoliko ih se okušalo u seciranju prave ribe. Učenici su na satu slovenskog jezika radili strip u programu ‘Make Beliefs Comix’ o susretu Slovenaca i Hrvata. Na satu povijesti rješavali su kvizove o srednjemu vijeku u aplikacijama Plickers i Goosechase. Jedna skupina učenika je prisustvovala nastavi u prirodi, gdje su stvarali razne motive od prirodnih materijala (kamenja, grana, listova, trave…), dok su drugi učenici sudjelovali na kreativnim radionicama heklanja, bojanja jaja, izrađivanja ukrasa uz quilling tehniku te izrađivanja stalaka za pisanice od drveta. 
Sljedeći dan mobilnosti posjetili su Planšarski muzej u malom mjestu Stara Fužina gdje su mogli vidjeti kako su ljudi prije živjeli u Sloveniji. Tamo su naučili da su planšari bili ljudi koji su odlazili u planine na otprilike pet mjeseci sa svojim kravama koje su vodili na pašu te su od njihovog mlijeka izrađivali sir. Nakon obilaska muzeja zaputili su se u Srednju vas gdje se nalazi njihova područna škola. Tamo su sudjelovali na kreativnim radionicama u školi, a nakon toga su na sportskom igralištu škole svi skupa igrali zazanimljivu igru, t-ball. Dan je završio s radionicom tradicijskih slovenskih plesova u Kulturnom domu Stara Fužina. 
Predzadnji dan boravka u Sloveniji, sudjelovali su u međunarodnom projektu poticanja čitanja Branje ne poznaje meje/Čitanje ne poznaje granice. Projekt se pripremao nekoliko mjeseci prije mobilnosti tako da su učenici iz Hrvatske proučavali slovenskog pisca, a učenici iz Slovenije hrvatskog. Tako su slovenski učenici predstavili roman Domaća zadaća, djelo hrvatskog autora Ivana Kušana, dok su učenici Osnovne škole Jagode Truhelke predstavili i na slovenskom jeziku uprizorili Mucu Copataricu (Macu Papučaricu), priču slovenske dječje spisateljice Ele Peroci. Potom su sudjelovali u kvizu o poznavanju partnerskih škola koji su sami izradili u aplikaciji Kahoot. Na završnoj svečanosti učenicima su podijeljene potvrde i priznanja o sudjelovanju na mobilnosti. Emotivnom rastanku doprinijelo je i zajedničko pjevanje slovenske pjesme En svet te hrvatske pjesme Ruža crvena. Nakon zajedničke igre učenici su se izgrlili i međusobno razmijenili kontakte.
Poslije službenog djela programa mobilnosti, uputili su se na Bledsko jezero gdje su se do Bledskog otoka vozili pletnom-tradicionalnim drvenim čamcem kojeg ručno pokreću veslama pletnari- pojedinci iz onih obitelji koji se tradicionalno generacijama bave prijevozom turista pletnom od obale na otok. 
Na otoku su se popeli uz 99 stepenica te posjetili crkvu Marijina Uznesenja u kojoj su učenici pojedinačno zvonili zvonom želja, kako bi im ono ispunilo tajnu želju koju su u trenutku poželjeli. Popeli su se i na 54 metra visok zvonik s kojeg se pruža prekrasan pogled na Bled. Po povratku na obalu otišli su u Hotel Park na tradicionalne bledske kremšnite koje im je , na njihovo veliko zadovoljstvo, donio robot-konobar.
Posljednji dan mobilnosti posjetili su gradić Radovljicu, pitoreskni gradić kod ušća Save Bohinjke i Save Dolinke koji postoji još od srednjeg vijeka. Tamo je rođen pisac Anton Tomaž Linhart koji se smatra ocem slovenske drame jer je napisao prvo kazališno djelo na slovenskom jeziku “Matiček se ženi”. Učenici su također saznali da je Radovljica središte slovenskog pčelarstva tako da se u starom dijelu grada nalazi muzej pčela. U gradu su posjetili poznatu čokolateriju nakon čega smo se dobro opskrbljeni čokoladama zaputili prema Osijeku. 
Sedam dana mobilnosti u Sloveniji obogatio ih je novim spoznajama, iskustvima i prijateljstvima. Naučili smo kako je biti što više u kontaktu s prirodom, kao i učiti iz prirodnih zakonitosti. Učenici su imali priliku podsjetiti se da je važno konzumirati zdravu hranu, naučili su kako provoditi slobodno vrijeme uz igru i druženje i kako paziti na svoje mentalno zdravlje. Ovladali su brojnim vještine koje će im biti potrebne za cijeli život.
Ono što smo značajno primijetili u slovenskoj školi je da u školi djeca ne smiju koristiti mobitel te da ih moraju držati zaključane u svom ormariću. Uočili su da učenici provode odmor u školi provodeći vrijeme korisno, kreativno, zabavno i često u interakciji s drugim učenicima. U školskom holu gdje provode trenutke školskog odmora primijetili su: stol za stolni tenis, kutak za čitanje, kutak za društvene igre, akvarij, a u školskom dvorištu nalaze se sportski tereni, dječja zabavna igrališta s gumiranom podlogom, trampolin, penjalice te vrt sa začinskim biljem kojeg djeca redovito obrađuju. Zaključili su dobar odabir OŠ dr. Janeza Mencingerja kao partnersku školu od koje se može jako puno naučiti te osigurati i u školi kreativno-edukativne sadržaje za kvalitetniji i humaniji odgoj i obrazovanje.
