Izložba daje uvid u život i rad prve hrvatske knjižničarke, prve javne službenice na našim prostorima, prve eksperimentalne psihologinje i prve Hrvatice rođene u Hrvatskoj koja je doktorirala filozofiju – samozatajne i nekonvencionalne Elze Kučere.
Na svečanome otvorenju izložbe okupljenima su se obratili glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnatelj Instituta za filozofiju dr. sc. Luka Boršić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje i izaslanica ministrice kulture i medija Anuška Deranja Crnokić, viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatska akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijana Borić i znanstvena savjetnica na Institutu za filozofiju Ivana Skuhala Karasman,
„Hrvatska je povijest obilježena ženama koje su je stvarale i mijenjale, nekima danas dobro znanima, a drugima neznanima. Jedna je od manje znanih upravo Elza Kučera, čije je ime utkano u povijest Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u kojoj je provela cijeli radni vijek, izborivši se za rad u tada Kraljevskoj sveučilišnoj knjižnici, najprije kao volonterka, a onda i kao prva zaposlena javna službenica i prva knjižničarka na našim prostorima. Ponosni smo što se njezina bogata ostavština rukopisa, dokumenata, pisama i fotografija čuva u našoj Zbirci rukopisa i starih knjiga. Upravo je ona bila izvor istraživanja dr. sc. Luke Boršića i dr. sc. Ivane Skuhala Karasman na temelju kojega je izložba Dr. Elza Kučera i nastala“, istaknula je glavna ravnateljica Knjižnice.
Izložbu čini 20 panoa koji prate Elzin život od osnovne škole do obrazovanja na sveučilištima u Beču, Zagrebu i Zürichu, gdje je 1909. doktorirala filozofiju, te predstavljaju njezino djelovanje u području filozofije, knjižničarstva i filozofije. Jedan je pano posvećen njezinoj objavljenoj poeziji te o borbi za ženska prava u Hrvatskoj, a izloženi su i dokumenti i rukopisi te njezini osobni predmeti.
„Budući da je Elza Kučera bila knjižničarka, ona je predano čuvala svoju dokumentaciju i sve je sačuvano u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, samo je trebalo obraditi“, naglasila je znanstvena savjetnica na Institutu za filozofiju Ivana Skuhala Karasman, suautorica knjige i izložbe.
Izložba se temelji na dugogodišnjem istraživačkom radu dr. sc. Luke Boršića i dr. sc. Ivane Skuhala Karasman i održava se u sklopu manifestacije Žene u NSK kojom Knjižnica u 2023. godini slavi postignuća žena u kulturi i znanosti kako bi inspirirala i potaknula na istraživanja te upotpunila pogled na hrvatsku povijest i baštinu, u kojoj su žene i njihovi doprinosi još nedovoljno prepoznati.
U sklopu otvorenja izložbe prikazana je i videonajava kratkoga dokumentarnog filma o Elzi Kučeri pod nazivom Dr. Elza Kučera, žena, znanstvenica, knjižničarka koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica priredila u suradnji s Institutom za filozofiju, studijem SNS i Krunom Serdarom, a uz novčanu potporu Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (The Conference of European National Librarians – CENL). Dokumentarni film bit će prikazan 16. studenoga na Trećem programu Hrvatske radiotelevizije. Od toga nadnevka moći će se pogledati i na izložbi, a tijekom studenoga i na portalu Večernjega lista.
Izložbu Dr. Elza Kučera u povodu 140. obljetnice rođenja Elze Kučere organizirali su Institut za filozofiju i NSK kako bi širu javnost upoznali sa životom i djelovanjem ove iznimne Hrvatice.
