Kriminalom, korupcijom i preljubom potkopana zagrebačka patricijska obitelj, od najave pada neposredno prije Prvoga svjetskoga rata do definitivnog sloma krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća, Glembajevi neće izbjeći svoj društveni i moralni raspad.
Izdavačka kuća Prozor-éditions osnovana je 2017. u pariškom predgrađu Rueil-Malmaison. Izdanja su posvećena otkrivanju hrvatskoga kazališta frankofonoj publici, kao svojevrsni prozor koji iz Francuske pruža pogled na hrvatsku kazališnu scenu. Dvije biblioteke, “Klasici” (11 publikacija do danas) i “Suvremenici” (11), dopunjene su trećom, “Posebnim izdanjima” (5), koja se bave posebnim temama oslanjajući se na kritičke tekstove tvoreći zasebnu cjelinu. Priznati akademici i književni istraživači redovito sudjeluju u raznim publikacijama proučavajući tekstove te pišući kvalitetne predgovore o djelima ponuđenih sada i frankofonoj javnosti.
27. izdanje edicije Prozor predstavlja glembajevski dramski ciklus u knjizi od 388 stranica, s predgovorom Gorana Pavlića s Akademije dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, i više od 500 fusnota, potpunom ažuriranom bibliografijom Krležinih djela objavljenih u francuskom prijevodu, uz popis članaka, knjiga i studija na francuskom posvećenih Miroslavu Krleži. Iako najpoznatiji hrvatski pisac 20. stoljeća prevođen na mnoge jezike, iznenađuje podatak da je za tri drame iz ciklusa Glembajevih Miroslava Krleže (1893. – 1981.), dakle za njegovo najpoznatije dramsko djelo trebalo gotovo čitavo stoljeće kako bi bilo dostupno i frankofonoj publici.
Ovaj prevoditeljski rad pokrenut je prije kojih dvanaest godina. Od tada su za potrebe ove publikacije sva tri djela glembajevskog ciklusa bila predmetom brojnih čitanja i stručnih ispravaka. Burnim dijalozima bilo je potrebno iznaći literarne pandane na francuskom jeziku, u Glembajevima prenijeti napetosti unutar obitelji u raspadu, U agoniji se vezati za misao koja se strukturira usporedo s interakcijama, slijediti dekadentne hirove i preokrete Ledinih likova… “Psihološka objektivizacija individualnih subjekata koji sebe i svoju sudbinu doživljavaju na pozornici” kako Krleža ustvrdi 12. travnja 1928. u Osijeku obrazlažući književni obrat koji je za dramaturšku kreaciju Glembajevih preuzeo od Ibsena i nordijske škole, motivira prevoditelja da precizno preformulira psihološke dijaloge uzimajući u obzir napetosti kako među likovima tako i unutar njih samih.
Prevoditelj i urednik Nicolas Raljević, srednjoškolski profesor francuskog jezika, rođen 1963. od majke Francuskinje i oca Dalmatinca, do danas je preveo gotovo 130 kazališnih djela hrvatskog nacionalnog repertoara.
Objavljivanje ove trilogije važan je datum u povijesti prevođenja hrvatskoga kazališta u Francuskoj te ispravlja propust omogućujući Glembajevima da se konačno susretnu s francuskim i frankofonim čitateljima.
