Glavna misija škole HOŠIG je mnogostrani razvoj osobnosti, očuvanje hrvatskog identiteta, te predaja nakupljenih spoznaja i vrijednosti. Temeljni cilj im je da učenici hrvatskog podrijetla sačuvaju i ojačaju svoj nacionalni identitet, hrvatski jezik i kulturu. 
Taj cilj su najbolje upoznali sudjelujući u aktivnostima predmeta Narodni ples. Već na prvom satu učenici zajedno su s domaćinima vježbali tradicionalne narodne plesove kroz koje se najbolje njeguje kulturna baština. Učenike je iznenadio završetak sata glazbom umjesto klasičnog zvona. A i pauzu između satova od 10 minuta s oduševljenjem su prihvatili. Primijetili su da su učenici opušteniji i da nema strke po hodnicima kao u njihovoj školi. Na satu Glazbene kulture učenici su sudjelovali u sviranju tradicionalnih narodnih pjesama na žičanim instrumentima tamburicama i mandolinama.
Gosti iz Solina prezentirali suškolu učenicima škole HOŠIG prigodnim filmom na engleskom jeziku. Nakon toga su učenici iz škole domaćina sudjelovali u kvizu koji su izradili učenici iz Solina u digitalnom alatu Kahoot. Pokazali su zavidno znanje o Hrvatskoj i gradu Solinu i školi. Na satu Informatike prezentirali su Hrvatsku, Solin i školu kraljice Jelene pomoću PowePoint prezentacije. Upoznali su učenike s radom svoje škole kroz brojne projekte, izvannastavne aktivnosti i njegovanje kulturne baštine. Učenici su potom tražili sličnosti i razlike između ove dvije škole.U digitalnom alatu Canva napravili su zajednički plakat o svojim školama i gradu iz kojeg dolaze. Na satu Povijesti osvrnuli su se na političku situaciju u Mađarskoj i Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata. Geografija je protekla u usporedbi prirodnih i geografskih cjelina Republike Hrvatske i Mađarske. U pauzama su se družili s učenicima na školskom dvorištu punom zelenila i sadržaja za djecu od ljuljački, sprava za vježbanje od kojih su neke napravljene od starih auto guma. U okviru škole je i đački dom i menza. Zajedno su boravili i hranili se, te na taj način najbolje upoznali njihove običaje, kulturu i svakodnevne životne navike. Gosti su im podijelili prigodne knjižice o Solinu i staroj antičkoj Saloni koje su dobili u Turističkoj zajednici i na taj način promovirali su Solin i njegovu kulturno povijesnu baštinu.
Svoje su aktivnosti proveli i izvan školskih učionica. Upoznali su kulturnu i prirodnu baštinu Budimpešte. Tako su obišli Budimski dvorac, koji je poznat i kao Kraljevska palača. U dvorcu se nalazi Mađarska nacionalna galerija i Povijesni muzej Budimpešte. Njegova gradnja započeta je u 13. stoljeću, ali se neprestano nadograđivao sve do 18. stoljeća. Do njega su došli podzemnom željeznicom koja je druga najstarije podzemne željeznice u Europi iz 1896. godine. Osim željeznice vozili su se tramvajem, autobusom i uspinjačom. Budimpešta je jako dobro prometno povezana, a djeci do 14 godina besplatan je prijevoz.
Vožnjom Dunavom uz stručno vodstvo doživjeli su Budim s jedne strane i Peštu s druge, sa svim svojim ljepotama, od zgrade mađarskog parlamenta koja je nekad bila najveća zgrada parlamenta na svijetu, a danas je još uvijek treća. S bazilikom sv. Stjepana najviša je zgrada u Budimpešti, a izgrađena je od kamena bihacita iz kamenoloma pokraj grada Bihaća u BiH. U njoj se nalazi kruna sv. Stjepana. Tijekom vožnje posjetili su Margaretin otok između Budima i Pešte. Taj zeleni otok mirno je utočište usred grada. Parkom vijugaju šetnice, a tu se nalaze i secesijski vodotoranj, ostaci dominikanskog samostana iz 13. stoljeća, glazbena fontana i mali zoološki vrt. Građani se dolaze ovdje rekreirati jer imaju brojne staze za trčanje, parne kupelji i bazeni.
Posjetili su i Trg heroja koji se također nalazi u peštanskom dijelu Budimpešte. To je najveći i najimpresivniji trg u Budimpešti. On je 2002. uvršten na UNESCO-vu listu svjetske baštine. U blizini Trga nalazi se Gradski park gdje je botanički i zoološki vrt. Putem do zoološkog vrta posjetili su botanički vrt koji obiluje sa čak 335 različitih biljnih vrsta. Nakon toga uslijedio je posjet zoološkom vrtu koji je najstariji zoološki vrt u Mađarskoj i jedan od najstarijih na svijetu. Otvoren je 1866 godine. U zoološkom vrtu se nalazi preko tisuću životinjskih vrsta. Učenici su bili iznenađeni brojnim zelenim površinama kojima obiluje Budimpešta. Zaključili su da parkovi i zelene površine imaju veliko značenje u održivom razvoju suvremenih gradova. Tako su proširili svoja znanja o ciljevima održivog razvoja
Sljedeći dan bili su gosti u veleposlanstvu RH i saznali su kako se brinu o Hrvatima u Mađarskoj kojih ima oko dvije tisuće u Budimpešti. Zanimalo ih je na koji način promiču hrvatske interese u Mađarskoj i kao rade na očuvanju nacionalnog identiteta. U blizini veleposlanstva nalazi se Muzej glazbe kojeg su odlučili posjetiti. To je nedavno otvoreni suvremeni objekt posvećen glazbi smješten u središnjem gradskom parku Városliget, gdje je zgrada stopljena s krajolikom tako da se isprepliće sa zelenilom. Nakon duge šetnje parkom okrijepili su se u tradicionalnom restoranu Paprika uz tipična mađarska jela. Neki su i zasuzili od kušanja ljute paprike.
Učenici i učitelji vratili su u Hrvatsku bogatiji za nova prijateljstva, iskustva i znanja. Zahvalili su svojim domaćinima iz škole Hošig na gostoprimstvu i predivnim trenucima koje su zajedno proveli. Erasmus mobilnost pomogla im je u promicanju važnosti kulturne baštine i nacionalnog identiteta. Ovom mobilnošću učenici su nastojali ojačati svoje jezične i digitalne kompetencije. Također, razvili su svijest o važnosti aktivnog građanstva. Promicali su aktivnosti ciljeva održivoga razvoja i podizali svijest o kulturnoj i jezičnoj raznolikosti Europske unije.
