Na događanju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sudjelovat će Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Irena Galić Bešker, dramski umjetnici Jelena Miholjević i Siniša Ružić te Goran Matović, utemeljitelj, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža.
13. festival Miroslav Krleža obuhvatit će niz scenskih izvedbi i popratnih zbivanja u razdoblju od 28. lipnja do 7. srpnja 2024. godine, stavljajući programsko težište na svijet opterećen sukobima, čije se privatne drame u konačnici odigravaju u Krležinoj Baraci Pet Be, koja postaje sinegdoha za svu uzaludnost ratnih stradanja. Većina predstava bit će uprizorena u prostoru bivše vojne bolnice u Vlaškoj 87.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, prema želji samog Miroslava Krleže, postala je dom njegove rukopisne ostavštine. Krležin nasljednik, prim. dr. Krešimir Vranešić, Krležinu je ostavštinu darovao Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a ona je otpečaćena po isteku moratorija, točno na dvadesetu obljetnicu njegove smrti. Građa je obrađena u Zbirci rukopisa i starih knjiga, razvrstana i složena u mape u skladu s pravilima knjižničarske struke i uz pomoć istaknutih krležologa (Zorana Kravara, Velimira Viskovića, Vlahe Bogišića) i Krležina bibliografa Davora Kapetanića.
Po završetku obrade, njezin je sadržaj objavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otisnula 2003. godine.
