prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Mozak u akciji: Zašto koristiti metode aktivnog učenja?

Mozak je fascinantan organ koji, iako čini samo 2 % tjelesne mase, koristi čak 20 % energije tijela. Svake sekunde prolazi kroz nevjerojatne procese – obrađuje informacije, stvara misli i oblikuje sjećanja.

Da bi obrazovni stručnjaci postigli najbolje rezultate u podučavanju ključno je razumjeti kako najbolje iskoristiti nevjerojatnu moć mozga. Brojna istraživanja pokazala su da aktivno učenje donosi značajno bolje rezultate u usporedbi s tradicionalnim metodama podučavanja. U ovom članku otkrivamo zašto mozak bolje uči uz aktivno učenje i koje metode možete koristiti u učionici da biste to postigli.

Što je aktivno učenje?

Aktivno učenje je pristup podučavanju i učenju u kojem učitelji uključuju učenike u proces učenja koristeći razne metode i strategije. Ono ne znači samo stvaranje aktivnosti u učionici, već podrazumijeva primjenu različitih metoda kojima se učenicima omogućuje da razmišljaju o onome što uče i primjenjuju to u stvarnom, značajnom kontekstu. Kada učitelji kreiraju aktivnosti cilj im je aktivirati prethodno znanje, učenje istraživanjem i otkrivanjem, rješavanje problema, učenje igranjem, grupno učenje, diskusije, praktični rad ili projektno učenje. “Reci mi i ja ću zaboraviti. Poduči me i ja ću se sjetiti. Uključi me u rad i ja ću naučiti” (Benjamin Franklin).

Aktivno vs. Pasivno učenje

Različite metode učenja aktiviraju različite dijelove mozga. Kod pasivnog učenja, poput slušanja predavanja ili čitanja teksta, mozak obrađuje informacije u područjima kao što su slušni i vizualni korteks te regijama odgovornim za razumijevanje jezika. U ovom slučaju, aktivnost je često ograničena na prepoznavanje i memoriranje informacija.

Nasuprot tome, aktivno učenje uključuje širi spektar moždanih područja. U procesu aktivnog učenja uključuju se frontalni korteks (odgovoran za planiranje i donošenje odluka), motorički korteks (koji sudjeluje u fizičkim aktivnostima) te limbički sustav (koji regulira emocije). Studija objavljena na CUNY OpenLab ističe da aktivno učenje povezuje različite dijelove mozga čime jača neuronske veze, potiče dublje razumijevanje i dugoročno upamćivanje sadržaja. Jednostavnije rečeno, što više različitih područja mozga aktiviramo na različite načine to će učenici bolje učiti. To znači da uključivanje što više osjetilnih, kognitivnih, emocionalnih i socijalnih procesa kod učenika povećava njihov potencijal za učenje.

Primjena aktivnog učenja u učionici

Kako obrazovni stručnjaci mogu iskoristiti prednosti aktivnog učenja? Donosimo nekoliko učinkovitih metoda:

  1. Vršnjačka poduka: Kada učenici podučavaju jedni druge aktiviraju se dijelovi mozga zaduženi za govor i društvenu interakciju što pojačava razumijevanje i zadržavanje informacija. Ova metoda također potiče suradnju i razvoj komunikacijskih vještina.
  2. Genius Hour: Ovaj koncept omogućuje učenicima da jedan sat tjedno istražuju temu po svom izboru. Ova autonomija potiče motivaciju i kreativnost, a istraživanje i prezentiranje svojih projekata aktivira frontalni korteks odgovoran za planiranje i složeno razmišljanje.
  3. Metode prvog lica: Ove metode uključuju učenje kroz iskustvo i simulacije. Na primjer, igranje uloga ili korištenje VR tehnologije može pružiti učenicima priliku da “iskuse” sadržaj, što može značajno poboljšati angažman i razumijevanje.
  4. Alati umjetne inteligencije (AI): AI alati mogu prilagoditi sadržaj učenja svakom učeniku pružajući interaktivne zadatke koji potiču aktivno sudjelovanje. Korištenje AI za rješavanje problema i interaktivne kvizove može održati učenike angažiranima i poticati kontinuirano učenje.

Primjer aktivnog učenja na djelu

Zamislimo učionicu gdje učenici uče o ekosustavima. Kod pasivnog pristupa učitelj bi držao predavanje dok bi učenici zapisivali bilješke. Međutim, kod aktivnog učenja učitelj bi mogao organizirati simulaciju ekosustava – “igru uloga” u kojoj bi učenici glumili različite vrste biljaka i životinja, istraživali međusobne odnose i utjecaje okoliša.

Također, učenici bi mogli iskoristiti VR tehnologiju kako bi se “premjestili” u različite ekosustave istražujući ih kroz oči raznih organizama. Kroz takvu simulaciju učenici bi bolje razumjeli složenost ekosustava, a njihovi mozgovi bi aktivirali i povezivali različite neuronske mreže, jačajući njihovo razumijevanje i pamćenje.

Zašto je aktivno učenje važno?

Aktivno učenje ne samo da poboljšava obrazovne rezultate, već i potiče razvoj kritičkog mišljenja, rješavanja problema i socijalnih vještina. Uključivanje učenika u proces učenja, omogućava mu da preuzme odgovornost za svoje učenje, povećavajući motivaciju i samopouzdanje.

Zaključno, prelazak s pasivnih na aktivne metode učenja može značajno poboljšati rezultate procesa učenja i učiti učionicu učinkovitijim i zanimljivijim mjestom. Učitelji imaju ključnu ulogu u implementaciji ovih metoda, a kombinacija vršnjačke poduke, Genius Hour-a, metoda prvog lica i AI alata može stvoriti dinamično i interaktivno okruženje koje potiče učenike da uče s entuzijazmom i dubljim razumijevanjem. Aktivno sudjelovanje nije samo način učenja – to je način oblikovanja budućnosti, razvijanja vještina i pripreme učenika za izazove koji ih očekuju izvan učionice. Želite li saznati više o aktivnim metodama učenja i korištenju AI alata prijavite se na besplatne radionice koje će se održati 27.8.2024. u OŠ Nikole Tesle u Zagrebu. Više informacija na poveznici.

Izvori:

  1. City Tech’s OpenLab platforma: Claire Hoogendoorn: The Neuroscience of Active Learning
  2. Dr. Nasreen Sultana: “Involve me and I learn”- The Connection Between Active Learning and How Brain Learns”