Učenicima pomažu u razumijevanju i prihvaćanju vlastitih snaga i slabosti te ukazuju na mogućnosti poboljšanja i napretka. Način prenošenja povratnih informacija može značajno utjecati na njihovu učinkovitost. Ako povratne informacije nisu jasne, konstruktivne i empatične, učenici vjerojatno neće u potpunosti razumjeti ili cijeniti ono što im se pokušava prenijeti. Kako bi se osigurala učinkovitost povratnih informacija, postoji niz tehnika koje pomažu u pružanju jasnije i korisnije povratne informacije.
Tehnika sendviča
Tehnika sendviča (eng. Sandwich technique), sveprisutna je i vrlo popularna metoda pružanja povratnih informacija. Struktura ove metode podsjeća na sendvič koji se sastoji od sloja pohvale, kritike i završnog sloja pohvale. U praksi, nastavnik započinje pohvalom (prvi sloj sendviča), zatim prelazi na kritiku (srednji sloj) i završava još jednom pohvalom (završni sloj). Iako je metoda sendviča zamišljena kako bi održala motivaciju učenika kroz ravnotežu pohvala i kritike, može izazvati zbunjenost i nerazumijevanje.[1] Učenici možda neće znati na što se trebaju usredotočiti – pohvale ili kritiku – čime se izravno umanjuje učinkovitost povratne informacije. Tehnika sendviča u pravilu ne pruža dovoljno jasne i konkretne informacije o potrebnim promjenama u područjima koja iziskuju poboljšanja. Primjena metode sendviča u pružanju povratnih informacija može se ilustrirati kroz konkretan primjer iz učionice gdje nastavnik komentira esej učenika. Na početku razgovora, nastavnik pohvaljuje uvodni dio eseja, naglašavajući kako je uvod vrlo zanimljiv i dobro osmišljen. Sljedeći korak uključuje kritiku u sklopu koje nastavnik ukazuje na nedostatak argumentacije u središnjem dijelu eseja, te na kraju, završava pozitivnim osvrtom na zaključak eseja koji prenosi jasnu poruku. Povratna informacija primljena tehnikom sendviča često nije izravna, ona ublažava utjecaj pogreške koji dovodi do toga da se učenik usmjeri samo na pozitivne aspekte komentara, zanemarujući dijelove koji zahtijevaju poboljšanje. Ukoliko se ova metoda koristi prečesto a pohvale i kritike slijede predvidljiv obrazac, učenici mogu početi sumnjati u iskrenost i korisnost povratnih informacija. Ovakva situacija može smanjiti učinkovitost povratnih informacija a učenici mogu izgubiti povjerenje u stvarnu vrijednost povratnih informacija i postati manje motivirani za konstruktivnu promjenu i napredak.
Kako bi se izbjegli nedostaci tehnike sendviča, postoje različite alternativne tehnike koje mogu pružiti učinkovitije i jasnije povratne informacije učenicima.
SBI tehnika: situacija, ponašanje, utjecaj
SBI tehnika (eng. Situation, Behavior, Impact of the Student’s Actions) usmjerena je na konkretne situacije i ponašanje učenika unutar tih situacija te na utjecaj takvog ponašanja na ishod. Ovaj pristup temelji se na objektivnoj analizi ponašanja i omogućuje nastavnicima pružanje jasne povratne informacije bez osuđivanja. [2] Primjer primjene SBI tehnike može se ilustrirati situacijom u kojoj učenik kasni s predajom projektnih zadataka. Nastavnik započinje razgovor opisom situacije: “Primijetila sam da su tvoji projektni zadaci predani nekoliko dana nakon dogovorenog roka”. U sljedećem koraku koji se odnosi na ponašanje učenika, nastavnik, bez donošenja vrijednosnih prosudbi, jasno ističe ponašanje koje je uzrokovalo problem te objašnjava utjecaj takvog ponašanja: “Upravo to kašnjenje rezultiralo je nemogućnošću za ispravak pogrešaka i nižom ocjenom.” Ukazujući na konkretne posljedice kašnjenja, nastavnik naglašava utjecaj takvog ponašanja na krajnji ishod, odnosno na kvalitetu rada i konačnu ocjenu. Ovakav pristup omogućuje učeniku da sagleda i prihvati posljedice svojih postupaka i motivira ga na poboljšanje i promjenu ponašanja.
Dok SBI tehnika naglašava analizu prošlih događaja i neposrednih posljedica, tehnika COIN donosi širi okvir koji uključuje postavljanje problema u kontekst i jasne smjernice za buduće postupke.
COIN tehnika: kontekst, zapažanje, utjecaj, sljedeći koraci
COIN tehnika (eng. Context, Observation, Impact and Next Steps) pruža strukturiranu povratnu informaciju usmjerenu na specifične situacije s ciljem poticanja pozitivnih promjena. Ova metoda uključuje četiri koraka: kontekst, zapažanje, utjecaj i sljedeće korake. [3] U primjeru grupnog projekta u kojemu učenik nije surađivao s ostalim članovima tima, nastavnik pruža povratnu informaciju započinjući “kontekstom” – izražavanjem želje za razgovorom o načinu na koji je učenik pristupio projektu. Zatim slijedi “zapažanje”, koje uključuje objektivan opis ponašanja bez osuđivanja ili emocionalne reakcije te „utjecaj“ u sklopu kojega nastavnik objašnjava utjecaj takvog ponašanja, jasno ističući kako je takav pristup smanjio radnu dinamiku grupe i uzrokovao osjećaj isključenosti među članovima grupe. Na kraju, navodeći „sljedeće korake“, nastavnik savjetuje učenika kako se aktivnije uključiti u proces donošenja odluka i kako poboljšati suradnju i timski rad. COIN tehnika omogućuje nastavniku točno adresiranje poteškoće i pružanje jasnih smjernica za poboljšanje.
SBI i COIN tehnike koriste se ovisno o situaciji i cilju koji nastavnik želi postići pružajući povratne informacije. Primjena SBI tehnike prikladna je u situacijama kada je potrebno brzo i jasno adresirati specifično ponašanje i njegove neposredne posljedice te učeniku pružiti objektivnu povratnu informaciju o postupcima bez potrebe za razmatranjem šireg konteksta. COIN tehnika prikladna je u situacijama koje zahtijevaju pomnije razumijevanje i kada je važno ne samo analizirati prošlo ponašanje, već i postaviti smjernice koje će pomoći učeniku da razvije plan kako izbjeći slične probleme u budućnosti. Za razliku od SBI i COIN tehnike, GROW stavlja naglasak na dugoročno planiranje i postizanje ciljeva, pomažući učenicima u preuzimanju odgovornost za vlastiti napredak.
GROW tehnika: ciljevi, stvarnost, opcije, volja
GROW tehnika (eng. Goals, Reality, Options, Will) omogućuje strukturirani pristup pružanju povratnih informacija koji potiče učenike na aktivno sudjelovanje u procesu učenja i osobnog razvoja.[4] Ova se metoda sastoji od četiri koraka: ciljevi, stvarnost, opcije i volja. Primjena metode GROW u pružanju povratnih informacija može se ilustrirati na primjeru učenika koji ima poteškoća s aktivnim sudjelovanjem u raspravama. Nastavnik započinje postavljanjem jasnog cilja, poput “Tvoj je zadatak doprinijeti raspravi s najmanje dva kvalitetna komentara,” pružajući učeniku jasan smjer i očekivanja. U sljedećem mu koraku pomaže sagledati stvarnu situaciju, poput “Trenutno objavljuješ kratke i nedovoljno jasne komentare“ kako bi mogao bolje razumjeti gdje se trenutno nalazi u odnosu na postavljeni cilj. U trećem koraku – opcije, nastavnik predlaže strategije za poboljšanje, poput pripreme unaprijed ili odgovaranja na komentare kolega, čime učeniku nudi različite opcije za postizanje cilja. Na kraju, nastavnik potiče učenika na primjenu predloženih strategija, preuzimanje odgovornosti i dogovara evaluaciju napretka, primjerice: “Za sljedeću raspravu, pokušaj primijeniti ovu strategiju, pa ćemo nakon toga analizirati rezultate.”
Primjena različitih tehnika pružanja povratnih informacija u svakodnevnoj nastavi stvara poticajno obrazovno okruženje koje povećava motivaciju i angažman učenika te poboljšava njihove rezultate.
[1] Sandwich With a Side of Motivation: An Investigation of the Effects of the Feedback Sandwich Method on Motivation, Dolan E., Fleming B., Keppel D., & Covert J., The International Academic Forum, https://papers.iafor.org/wp-content/uploads/papers/iice2022/IICE2022_61791.pdf
[2] How to Give Good Feedback Using the SBI Technique, Digital Enterprise, https://digitalenterprise.org/leadership/how-to-give-good-feedback/
[3] The Coin Feedback Model: A Simple Feedback Process, The World of Work Project, https://worldofwork.io/2019/07/the-coin-coiled-feedback-models/
[4] GROW Coaching Model: 4 Simple Steps, One Education, https://www.oneeducation.org.uk/grow-coaching-model/
