Odmah primijetivši kako ispred sebe imaju izazovnu generaciju koja je stigla s bogatim digitalnim vještinama i predznanjima te zrelijim pogledima na „čuda“ modernog svijeta, a lošijim predčitalačkim i predmatematičkim vještinama odlučile su u svakodnevne aktivnosti odmah uvesti slikovnicu kao medij poticaja razvoja čitateljskih vještina kod djece. 
Slikovnica je po svojoj definiciji knjiga s ilustracijama namijenjena djeci. U slikovnici je priča ispričana slikama, a tekst je zastupljen u puno manjoj mjeri nego ilustracije. Prema Javor (1996) slikovnica je bogato ilustrirana knjiga za djecu čije je značenje prošireno, obogaćeno i upotpunjeno slikom. Prva slikovnica pojavila se davno u sedamnaestom stoljeću. Kao njezin začetnik spominje se teolog i pedagog J. A. Komensky, čija je knjiga Orbis sensuallium pictus, objavljena 1658. godine, prva „edukativna slikovnica u povijesti. Upravo ova spomenuta slikovnica postala je uzor mnogim kasnije bogato ilustriranim knjigama o prirodi, umjetnosti i igrama koje su služile za odgoj i obrazovanje djece i mladih u nadolazećim godinama. Valja naglasiti kako se pravim ocem slikovnice smatra nakladnik J. Bertuch koji je 1792. godine objavio posebno izdanje slikovnice za djecu u 12 dijelova sa šest tisuća bakroreza, koje su se mogle kupiti i pojedinačno. Bertuch je smatrao da bi dječja slikovnica trebala biti dijelom obveznog inventara svake dječje sobe. I danas nakon više od dvjesto godina teza stručnjaka koji rade s djecom ostala je ista jer svi smatraju kako najranija učenja djece trebaju početi upravo putem slika. 1927. godine se pojavljuje prva prava hrvatska slikovnica Dječja čitanka o zdravlju s prvim hrvatskim ilustratorom i autorom. Samim uživanjem u slikovnici dijete dobiva podlogu za razvoj čitanja i pisanja te od malih nogu doživljava slikovnicu svim svojim osjetilima (Verdonik, 2015).
Slikovnica se može dijeliti prema različitim kategorijama. Može biti bez teksta ili sadržavati slike i tekst ali u izraženo različitim omjerima. Prema obliku slikovnice mogu biti leporello slikovnice, (Svaka stranica leporello slikovnice sadrži ilustraciju koja predstavlja zasebnu cjelinu (Majhut i Zalar, 2008)), pop-up (Čitateljima su vrlo zanimljive i privlačne jer dočaravaju pokret i dubinu (Majhut i Zalar, 2008), nepoderive, slikovnice igračke, multimedijske slikovnice i elektroničke slikovnice. Može biti izrađena od različitih materijala kao što su karton, različite vrste plastike, tkanina, spužve i sličnih materijala. Različitih pravilnih i nepravilnih oblika: četvrtastih, ovalnih, nepravilnih, trodimenzionalnih oblika prikladnih za manipulaciju rukama, npr. na razvlačenje – harmonika. Ponekad se dijelovi u slikovnici mogu otvarati, zaklapati, preklapati, izvlačiti, povlačiti, opipavati (prozorčići, vrata, vezice za cipele, njuškice i slično). Često su takve slikovnice ujedno i igračke zbog čega mala djeca rado posežu upravo za njima.
Listajući slikovnice dijete uči o svijetu koji ga okružuje. Slikovnica omogućava razvoj mišljenja, potpomaže razvoj glasovne analize i sinteze. Pomaže djetetu lakše razumjeti uzročno-posljedične veze između stvari i pojava koje ga okružuju. Medij je to koji uvelike podupire razvoj govora. Slikovnica ujedno utječe na stav i zanimanje djeteta za knjigu te pomaže razvoju ljubavi prema čitanju pisane riječi. Slikovnica mora biti knjiga koja obiluje jednostavnim likovnim elementima (Javor, 1999).
Sadržajno slikovnice mogu biti informativne ili poučne, spoznajne, umjetničke, problemske, socijalne i brojne druge. Kvaliteta slikovnice ovisi o tome koliko odgovara pedagoškim i estetskim kriterijima na koje utječu tekst, ilustracije i njihova usklađenost. Ona bi trebala probuditi dječji svijet mašte i kreativnosti. Dijete u najranijoj dobi dobiva iskustvo slušajući, potom se navedeno iskustvo proširuje na slušanje uz pogled na ilustracije i tekst, a završava samostalnim čitanjem i razumijevanjem pročitanog teksta (Visinko, 2005). Koju slikovnicu djetetu ponuditi u kojoj dječjoj dobi također je jedno od vrlo važnih pitanja. Naime, što je dijete manje slikovnica mora sadržavati više ilustracija, a manje teksta. Taj omjer smanjuje se kako dijete raste. Isto tako prve slikovnice trebale bi obuhvaćati tekst pisan velikim i dovoljno velikim tiskanim slovima kako bi dijete sliku percipiralo zajedno sa tekstom. Tekst u slikovnici mora biti jasan, ne predugačak i pisan u duhu standardnog hrvatskog jezika. Prema Čudina-Obradović (2002) većina stručnjaka dijeli mišljenje da je za razvoj predčitalačkih i čitalačkih vještina potrebna kombinacija naslijeđenih osobina i utjecaj okoline. Obiteljsko okruženje ispunjeno čitateljskim navikama, verbalizacijom pojmova, poticanjem komunikacije i pozitivnim stavovima prema čitanju odskočna je daska u razvoju čitateljskih navika.
U školi se tijekom prvog obrazovnog razdoblja slikovnica koristila kroz različite aktivnosti. Koristeći slikovnicu obrađene su teme: Prijateljstvo; Isti, a različiti; Moje mjesto; Briga za kućne ljubimce; Dobro je činiti dobro…i brojne druge. Sadržaji slikovnica korišteni su kao motivacija za usvajanje novih nastavnih sadržaja iz različitih nastavnih predmeta. Isto tako, sadržaji pojedinih slikovnica poslužili su kao usporedba situacija iz svakodnevnog života pojedinaca te pružili djeci mogućnost da kroz igrifikaciju usvoje neke nove životne vrijednosti primjenjive u zajednici kojoj pripadaju. Često je slikovnica bila predložak za stvaranje novih uradaka, a kad bi sadržaj neke slikovnice bio ujedno uglazbljen učenici bi rado spajali plesni pokret, ritamski diktat i rimovane dijelove reproducirali kao sinergiju spomenutih sastavnica. Najveći izazov malim prvašićima bio je samostalno stvaranje slikovnice na zadanu temu. Uzor im je bila slikovnica nastala u BookCreatoru u prethodnoj generaciji gdje je bio veliki broj njihove braće i sestara. Nastale priče su „Ježić Bodežić u jabučnoj pustolovini“ i „Ježoružica“.
Uz spomenute aktivnosti učiteljice su kroz Čitateljski klub i posjete knjižnici nizom aktivnosti kao što su „Čitaonica“, „Čajanka uz knjigu“, „Putujuća priča“, „Šapni mi što ću čitati“, „Slikovnicom u svijet mašte“, „Slikovnica koju volim“,…svakodnevno poticale djecu na razvoj navika čitanja i odabira slikovnica za slobodno vrijeme. Učenici su u školu donosili svoje najdraže slikovnice, čitali ih prijateljima iz razreda i pojašnjavali zašto preporučuju da bi svaki učenik trebao pročitati baš njihovu slikovnicu.
Gore je prikazan samo mali dio provedenih aktivnosti. Učiteljice su spoznaju kako su slikovnice najbolji alat za razvoj dječje kreativnosti i mašte, pretočile u zanimljive aktivnosti kojima će stići do cilja. Čitajući djeci slikovnice te potičući djecu na samostalno čitanje stvorile su pretpostavke za poticaj različitih aspekata dječjeg razvoja, poput jezičnih i socijalnih vještina te razumijevanja moralnih vrijednosti. Potrudile su se svojim učenicima stvoriti pozitivno okruženje koje će ih potaknuti na čitanje izradivši čitateljski kutak te pužajući djeci široki spektar zanimljivih sadržaja primjerenih upravo njihovom uzrastu.
Isto tako učiteljice su zatražile podršku unutar obitelji, naglašavajući da samo pozitivno okruženje može potaknuti dijete na razvoj ljubavi prema pisanoj riječi i čitanju. Pažljivim strukturiranjem povezivanja čitanja s ostalim aktivnostima potaknut će se govorno jezični razvoj djeteta te produbiti razumijevanje priče koje će biti poticaj djeci na što slobodnije verbalno izražavanje.
Literatura
1. Čačko, P. (2000). Slikovnica, njezina definicija i funkcije. Kakva knjiga je slikovnica. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 12-17
2. Čudina-Obradović, M. (1995). Igrom do čitanja: igre i aktivnosti za razvijanje vještina čitanja u djece od 3. do 10. godine života. Zagreb: Školska knjiga.
3. Čudina-Obradović, M. (2002). Igrom do čitanja: igre i aktivnosti za razvijanje vještina čitanja. Zagreb: Školska knjiga.
4. Javor, R. (1996). Kakva je knjiga slikovnica: zbornik. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba.
5. Popović, D. (2020). „Uloga slikovnice u procesu početnog opismenjavanja u vrtiću i školi“. Pregledni rad. Nikšić: Filološki fakultet.
6. Visinko, K. (2005). Dječja priča: povijest, teorija, recepcija i interpretaciji. Zagreb: Školska knjiga.
