Sadržan unutar kromosoma, koji se nalaze u jezgri gotovo svake stanice u našem tijelu, svaki gen sadrži informacije koje našim stanicama govore da stvaraju proteine, koji obavljaju široku lepezu zadataka. Kao takvi, naši geni čuvaju tajne naših fizičkih osobina, naše predispozicije za određene bolesti, pa čak i aspekte našeg ponašanja.
Proučavanje genetike revolucioniralo je naše razumijevanje biologije, medicine i ljudske evolucije. I dok nastavljamo otkrivati složenost ljudskog genoma, otkrivamo sve intrigantnije aspekte ovih sićušnih, ali moćnih jedinica nasljeđa. Evo nekoliko činjenica o našim genima koje naglašavaju čudesnost i složenost genetskog koda koji nas sve povezuje i oblikuje.
Godine 1990. Projekt ljudskog genoma započeo je identifikaciju, mapiranje i sekvenciranje svih gena ljudskog genoma i određivanje parova baza koji čine ljudsku DNK. U početku se procjenjivalo da ljudi imaju oko 100 000 gena, ali rezultati projekta, koji je završen 2003. godine, otkrili su da je taj broj znatno manji; danas znanstvenici procjenjuju broj gena na nešto manje od 20 000.
Iako mi ljudi možemo izgledati prilično različiti jedni od drugih, ipak smo nevjerojatno slični na genetskoj razini. Bilo koje dvije osobe dijele približno 99,9% svoje DNK sekvence, što znači da razlika od minijaturnih 0,1% objašnjava sve genetske varijacije među ljudima — našu veličinu, oblik, crte lica i tako dalje. Možda još više iznenađuju genetske sličnosti između ljudi i drugih vrsta. Ljudi i čimpanze, na primjer, dijele iznenađujućih 98,8% svoje DNK . Većina gena kod ljudi i čimpanza gotovo je identična, ali identični geni se koriste na različite načine i u različitim količinama među vrstama, što objašnjava vrlo značajne razlike.
Naši geni sigurno oblikuju naše fizičke osobine, ali oni bi mogli biti odgovorni za puno više od samog izgleda. Studije pokazuju da su mnogi rutinski aspekti našeg svakodnevnog života također djelomično vođeni našim genomom. Naši geni mogu igrati ulogu u našoj sklonosti ili odbojnosti prema svim vrstama različitih aktivnosti, od naše sklonosti čaju ili kavi, do našeg užitka (ili ne) u vježbanju, do toga volimo li vrtlariti ili rješavati križaljke. Istraživači su također otkrili, koristeći podatke prikupljene iz velikog uzorka dvojajčanih i jednojajčanih blizanaca, da naši geni mogu čak oblikovati i naša politička uvjerenja.
