Mnogi učenici čitaju bez razumijevanja i bez pitanja koja bi trebali postavljati za vrijeme čitanja. Često puta ne pitaju i ne kažu kada nešto ne razumiju u tekstu ili knjizi, nego nastavljaju dalje s čitanjem, ne obraćajući pozornost na ključne smjernice. Pročitani tekst ili knjiga s potpunim razumijevanjem, već je pola naučenog znanja, možda čak i više.
Svaki nastavnik u svom predmetu može pomoći svojim učenicima razvijati vještine čitanja, potičući ih na kritičko razmišljanje, refleksiju prema pročitanom i vještini postavljanja pitanja i razumijevanja.
Potaknite učenike da za vrijeme čitanja podcrtavaju ono što su pročitali. Ako žele, mogu podcrtavati olovkom ili markerima u različitim bojama. Podcrtavanje će im pomoći da se jednostavnije koncentriraju na sadržaj, prepoznaju nepoznate riječi ili nazive, ali isto tako podcrtavanje im se može savjetovati u slučaju kada u tekst trebaju razlučiti važnije dijelove od onih manje važnih. Mlađim se učenicima koji tek uče ili savladavaju vještinu čitanja može preporučiti da nacrtaju ono što su pročitali.
Učenici ponekada čitaju samo da bi pročitali i završili zadatak. Ako primijetite da sami ne postavljaju pitanja vezana za sadržaj teksta, postavite ih vi i provjerite razumiju li ono što čitaju, kakvi su njihovi osvrti i zaključi, prepoznaju li i znaju li sve riječi i zaključke koje su donijeli. Ako je učenicima neugodno postavljati pitanja za vrijeme sata ili nakon što su određeni sadržaj ili knjigu pročitali kod kuće, možete ih podijeliti u grupe gdje će se učenici međusobno ispitivati i razgovarati o pročitanome. Potaknite ih da zapisuju pitanja za vrijeme čitanja i na taj način prate tekst i sadržaj.
Primijetite li kako su se učenici posebno zainteresirali za određenu temu, potaknite ih na samostalno istraživanje. Interes se može postići i na način da im ispričate neku zanimljivu priču ili anegdotu vezanu za knjigu, pisca ili tekst koji čitaju, bez obzira o kojem se predmetu radi. Istraživanje, osim što će probuditi prirodnu znatiželju, intrinzičnu motivaciju i kritičko razmišljanje i promišljanje o pročitanom, također će potaknuti učenike na čitanje, a da neće niti biti svjesni kako su pročitali i više nego što je bilo zadano ili što su očekivali sami od sebe. Učenici se često bore s količinom teksta i imaju određene predrasude prema dugačkim tekstovima ili knjigama koje imaju veći broj stranica.
Iskoristite primjenu tehnologije i digitalnih alata za stvaranje mentalnih mapa. Ako niste u mogućnosti koristiti digitalne alate za izradu mentalnih mapa, predložite učenicima da ih vlastoručno naprave u bilježnicu ili na papiru. Mentalne će im mape za vrijeme čitanja omogućiti da jednostavnije razumiju pročitani tekst, razvijaju kreativnost, obraćaju pozornost na ključne riječi i pojmove i time se omogućava dublje razumijevanje pročitanog. Mape će posebno biti korisne učenicima koji uče na vizualan način.
Kada učenici čitaju zahtjevan tekst, to može biti dobra prilika naučiti ih kako se služiti rječnikom ili tekst mogu čitati zajedno s nastavnikom koji im odmah može objasniti pojmove koje ne razumiju. Takav se tekst može podijeliti u nekoliko manjih cjelina koje će se jednostavnije i brže obraditi.
Mnogo je knjiga i tekstova koje su učenici obvezni pročitati, stoga je važno omogućiti im i ponuditi da čitaju i prema vlastitom odabiru i želji.
Izvor:
