prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Refleksija – moćno oružje suvremenog obrazovanja (drugi dio)

Koja je definicija refleksije? Refleksija je okosnica suvremenog obrazovanja, rada s učenicima, ali i osvrtanje na sam rad nastavnika. Sama je po sebi vrlo moćna strategija koja činjenice stavlja u jasnu perspektivu i daje mogućnost uvida u realnost današnjeg obrazovanja, ali i načina na koji će se učenici poučavati te proširiti stečeno znanje različitim sadržajima u procesu obrazovanja.

Zašto se refleksija koristi u odgojno – obrazovnom procesu? Refleksija je potrebita metoda koja nastavnicima, ali i učenicima omogućava uvid u proces kako su učenici savladali, razumjeli i shvatili ono naučeno. Nastavnici refleksijom dolaze do konačnih rezultata, pozitivnih, ali i negativnih ishoda. Okosnica suvremenog obrazovanja, nastavnicima omogućava praćenje rada njihovih učenika i kreće li se njihov napredak u pravome smjeru.

U suvremenom obrazovanju 21. stoljeća, naglasak je na razvijanje i postizanje kritičkog razmišljanja. Temeljno je postignuće refleksije, kao moćnog oružja suvremenog obrazovanja upravo razvijanje kritičkog razmišljanja. Rezultat kritičkog razmišljanja na temelju provođenja refleksije sljedeće su činjenice: prosudba utemeljena na relativnim kriterijima i standardima, uvjerljivi argumenti koje učenik ne može odbaciti, osjetljivost na sadržaj iz različitih perspektiva, otvorenost i spremnost za dijalog i raspravu.

Pitanja koja se mogu upotrijebiti za proces refleksije imaju mogućnost otvoriti početak nove nastavne jedinice i pomoći učenicima u novim perspektivama i temama. Pitanja se također mogu postavljati i poslije određene nastavne jedinice, posebno kada su pred učenicima zahtjevnije teme u kojima je potrebno vrijeme za određivanje perspektiva ili ako je učenicima potrebna pomoć u otvaranju diskusije o dilemama ili dvojbama različitih kontroverznih tema.

Prve se dvije grupe pitanja odnose na učenikov stav, razmišljanje i shvaćanju o načinu učenja nastavne cjeline. Pitanja za refleksiju mogu se provoditi u razrednoj i predmetnoj nastavi, ali isto tako uz određene izmjene mogu poslužiti nastavnicima u odgojnom procesu.

Predznanje

  1. Koliko si predznanja imao o ovom dijelu gradiva prije nego što se počelo učiti o njemu?
  2. Koji si proces prošao ne bi li naučio ovaj dio gradiva?
  3. Jesi li u prethodnim razredima učio isto ili slično gradivo?
  4. Na koji si način si napredovao u svojem znanju koje imaš danas?
  5. Što misliš što je potrebno unaprijediti, ispraviti i popraviti?
  6. S kojim si se poteškoćama susreo dok si učio ovaj dio gradiva? Kako si ih riješio?
  7. S kojim si se izvorima informacija i pomoći služio za vrijeme učenja? Što ti je bilo od najveće pomoći i koje bi ponovno htio upotrijebiti?

Postavljanje strategija učenja i samovrednovanje znanja

  1. Kakvo mišljenje imaš o gradivu koje učiš? Koji su te se dijelovi gradiva posebno dojmili? Postoje li dijelovi gradiva koji te se nisu dojmili i zašto? U čemu si uživao učeći o ovom dijelu gradiva?
  2. Jesi li bio zadovoljan procesom učenja i samim ishodom?
  3. Jesi li zbog nečega bio nezadovoljan?
  4. Koji su bili tvoji standardi o ovom dijelu gradiva?
  5. Jesu li standardi bili zadovoljeni?
  6. Koja su bila tvoja očekivanja prilikom savladavanja i usvajanja ovog dijela gradiva? Jesu li se očekivanja mijenjala za vrijeme učenja?
  7. Što si naučio o sebi dok si učio ovaj dio gradiva?
  8. Jesi li promijenio mišljenje o gradivu koje si sada naučio u usporedbi s onim koje si imao prije učenja?

 

Izvor:

https://www.edutopia.org/resource/40-student-reflection-questions-download