Razlika je u tome što se konceptualne mape baziraju na vezama između pojmova, dok se umne mape baziraju na stablastim strukturama i radijalnim hijerarhijama.
U članku „Introduction to concept mapping“ Novak navodi koje su moguće primjene konceptualnih mapa kao alata za unaprjeđenje učenja učenika. Novak objašnjava kako oblikovanje konceptualne mape može biti i način vrednovanja razumijevanja gradiva. Novak također naglašava i da konceptualna mapa nikada nije dovršena jer se naše shvaćanje nečega stalno razvija.
Kada govorimo o konceptualnim mapama koje služe osmišljavanju nastavnog predmeta tada je riječ o grafičkom prikazu sadržaja predmeta koji pokazuje kako su povezane informacije koje učenici trebaju naučiti. Takav prikaz temelji se na svrsi i ciljevima nastavnog predmeta. Konceptualna mapa ukazuje koji je dio gradiva važan i na koji će se način o njemu govoriti.
U članku „Osnovne obrazovne teorije online učenja“, Ally napominje da oblikovanje konceptualnih mapa mora biti sastavni dio instrukcijskog dizajna da bi se učenicima pokazalo kako su dijelovi gradiva međusobno povezani.
Alati za izradu konceptualnih mapa
Konceptualna mapa može se napraviti ručno ili na računalu.
Ako želite pokušati napraviti konceptualnu mapu na računalu na raspolaganju su vam brojni komercijalni ali i slobodno dostupni alati. Jedan od njih je CmapTool čiju korisničku inačicu možete preuzeti bez naknade. Osim navedenog jedan od alata je i Freemind, koji jednako tako možete preuzeti bez naknade.
Neki od komercijalnih alata su MindManager, MindGenius, Inspiration, Kidspiration.
Primjer konceptualne mape osmišljavanja online tečaja iz sociologije
