Danas su jaguarov dom šume i savane Južne Amerike. Nažalost, i tamo je mogućnost da ga pronađemo u divljini gotovo nikakva; češće ga susrećemo u rezervatima i nacionalnim parkovima. Stanište mu se još uvijek proteže od sjevera Južne Amerike do središnje Patagonije, iako ga danas zbog sječe šuma nema u mnogim predjelima u kojima je nekada živio. Na rubovima svog staništa naseljava šikare pa i polupustinjska područja.
Poput ostalih velikih mačaka, jaguar uvijek zadivljuje pojavom. Njegova prekrasna dlaka-zbog koje ih je na tisuću nastradalo-promjenjive je boje, od blijedožute do crvenkastosmeđe, iako je najčešće u bogatim nijansama žute boje. Posvuda je prekrivena tamnim pjegama oblikovanima u rozete koje okružuju jednu ili dvije još tamnije pjege. Noge, glava i vrat prekriveni su manjim, potpuno ispunjenim pjegama, a na vrhu repa rozete čine neprekinute prstenove. Među jaguarima nije rijetka pojava melanističkih jedinki (u dlaci sadrže veliku količinu crnog ili tamnog pigmenta) koje imaju gotovo crnu dlaku na kojoj se oblik tamnih rozeta samo nazire, i to pod određenim osvjetljenjem.
Iako nešto veći i kraćeg repa od leoparda, smatra se da je jaguar njegova zamjena u Novom svijetu. Iako se dobro penje i vrlo spretno kreće u krošnjama drveća, na tlu provodi više vremena od leoparda pa mu dugi rep nije potreban kao pomoć pri održavanju ravnoteže.
Nemilosrdni lovac
Jaguar je uspješan lovac ostalih vrsta sisavaca. Plijen vreba, prikrada mu se i napokon ga lovi, i to na tlu. Ulovljenu životinju odnosi na skrovita mjesta, a kada se zasiti ostatke mesa zavlači u rupe. Njegove najčešće žrtve su pekari (vrste američke divlje svinje) i vodenprasad, iako lovi, ubija i proždire čitav niz ostalih životinja, uključujući jelene, majmune, tapire, krokodile, kornjače i male glodavce. Žrtve velikih mačaka u ostalim dijelovima svijeta uglavnom su velika stada divljih kopitara, ali kako upravo njih u Južnoj Americi nema, jaguari napadaju i ubijaju goveda i ovce.
U vodi se snalazi puno bolje od mnogih drugih mačaka, pa ga najčešće i nalazimo u blizini rijeka i drugih voda. Dobar je plivač i u vodu ulazi u potrazi za ribom, žabama i ostalim vodenim životinjama. Amazonski Indijanci vjeruju da ribu privuče provlačenjem repa kroz vodu, a zatim je prednjim šapama izbacuje na obalu.
Noćna aktivnost
Noću, kada je I najaktivniji, vidi vrlo dobro, možda i najbolje od svih mačaka. Zjenice mu se rašire toliko da gotovo ispune cijelo oko, a reflektirajući sloj iza rožnice omogućava stanicama upijanje najveće količine slabog svjetla. Poput mnogih mačaka I on je samotna životinja koja noću luta svojim staništem, a danju se sakriva u rupama ili zaklonjenim prostorima u riječnim gudurama. Svaka jedinka boravi na vlastitom teritoriju koji se, od jedinke do jedinke, razlikuje po veličini. Veličina teritorija ovisi o raspoloživom plijenu, iako uglavnom iznosi 38 km2 kod ženki i vjerojatno dva puta toliko kod mužjaka. Stanište mužjaka zadire u teritorije nekoliko ženki. Životinje oba spola obilježavaju svoj teritorij urinom i pandžama grebu po istaknutijim stablima.
Razmnožavanje
Dokazano je da se u zatočeništvu jaguari pare kroz cijelu godinu, ali i da u većini sjevernijih i južnijih dijelova svoga staništa imaju jasne periode razmnožavanja. Ženka spremna na parenje luta i izvan granica svog teritorija gdje joj se za kraće vrijeme pridružuje mužjak.
Graviditet jaguara traje od 93-105 dana, a broj mladunčadi iznosi od jednog do četiri. Najčešće koti dva mladunca, teška 700-900 g, potpuno prekrivena dlakom i jako ispjegana. U dobi od dva tjedna otvaraju oči, a sišu do šestog mjeseca starosti. Mada ženka preuzima svu brigu oko mladunca, mužjak često ostaje u blizini te, iako na rastojanju, ženku i mladunce redovito opskrbljuje hranom. Mladunci ostaju s majkom dok ne navrše dvije godine, ali će do pune veličine i spolne zrelosti proteći još godina dana.
Zaštićena vrsta
Smatra se da je na cijelom području razasuto osam podvrsta jaguara, od kojih su neki danas izuzetno rijetki. U svim ih je predjelima zadesila sudbina velikih mačaka – lovljeni su iz sporta, ubijani zbog krzna, uništavani jer predstavljaju opasnost za domaće životinje i prisiljeni na povlačenje u sve manja staništa.
U nekim područjima označeni su kao ranjiva, a u nekim kao ugrožena vrsta. Jaguar je danas zaštićen u većini zemalja, a u nekima su zasnovani posebni rezervati, poput Cockscomb rezervata za jaguare u Belizeu.
Jeste li znali?
- Potražnja za krznom jaguara dosegla je vrhunac šezdesetih godina prošlog stoljeća. U amazonskom dijelu Brazila godišnje je ubijano 15.000 jedinki, a u SAD je 1968. Godine uvezeno više od 13.500 krznenih ogrtača.
- Riječ jaguar dolazi iz jezika američkih Indijanaca, a znači “ubojica koji plijen ubija jednim udarcem”.
- U prekolumbijskim civilizacijama, jaguar je štovan kao bog u Meksiku, Gvatemali i Peruu.
- Jaguar je jedina američka mačka koja riče, iako rijetko. Odlikuje se raznolikim glasanjem kao što je roktanje, režanje I frktanje, ali i meko predenje u doba parenja.
Ključne činjenice
Jaguar (Panthera onca) pripada porodici mačaka (Carnivora). Rod Panthera uključuje pet vrsta mačaka, uključujući leoparda, snježnog leoparda, lava i tigra.
Duljina (glave i tijela): 115-180 cm
Duljina repa: 45-75 cm
Ramena visina: 69-76 cm
Težina: 90-120 kg (Ženke: 60-90 kg)
Rasprostranjenost: od Južne Amerike do središnje Patagonije
Članak je izvorno objavljen u 18. broju časopisa Drvo znanja i nije ga dopušteno prenositi.
