Ova zanimljiva vizura satkana od „naguranih“ kuća između svjetionika s jugoistočne i samostanskog kampanela sa sjeverozapadne strane otoka, otkriva samo obrise ovog živopisnog mjesta te poziva sve znatiželjnike da ga posjete i bolje upoznaju. Promatran tako iz nedaleke udaljenosti Krapanj djeluje poput plosnatog plutajućeg mjestašca koje će možda već sutra promijeniti mjesto sidrišta. Zbog svega navedenog svakako se na brodskom pristaništu u Brodarici valja ukrcati na drveni bijeli brodić „Spužvar“ te nakon kratkog uživanja u vožnji najkraćom trajektnom linijom na Jadranu pristati na ovaj maleni otok. Iako u svako godišnje doba odiše čarima mediteranskog otoka, Krapanj se tijekom ljeta, kada je najposjećeniji i najživlji, razotkriva posjetiocima u svojoj potpunosti.
Putopisne razglednice: Krapanj – Plosnati otočić šibenskog arhipelaga
Susret s otokom Krapnjom započinje na malom brodskom pristaništu u Brodarici nedaleko Šibenika. Upravo iz ovog primorskog mjesta, smještenog na Jadranskoj magistrali između Šibenika i Primoštena, kojeg uski morski kanal od četiristotinjak metara širine dijeli od Krapnja, moguće je golim okom obuhvatiti cjelovitu pitoresknu vizuru najnižeg i najmanjeg naseljenog hrvatskog otoka.
Spomenuti franjevci su na Krapnju početkom 19. stoljeća pokrenuli osnovnu školu koja je djelovala sve do otvaranja Pokrajinske osnovne škole krajem istog stoljeća, i koja još uvijek djeluje kao područna osnovna škola Brodarica, ali danas, nažalost, samo s jednom učenicom. Unatoč tome što su sredinom 20. stoljeća na otok dovedeni struja i voda te su općenito poboljšani životni uvjeti mještana, ovaj nekoć najgušće naseljeni
hrvatski otok se od tada počeo i drastično raseljavati. Činjenica da se tijekom ljeta vrlo često u šetnji Krapnjom mogu čuti razgovori na engleskom jeziku s pokojim ubačenim hrvatskim izrazima i riječima, govori o tome da su se tijekom ljeta na otok vratili Krapljani ili njihovi potomci iz Australije, Kanade
ili Sjedinjenih država. Govoreći o povijesti i razvoju Krapnja svakako treba istaknuti da se susjedna Brodarica kao mjesto razvila naseljavanjem Krapljana i ljudi iz okolnih mjesta, tako da su oba ova mjesta neraskidivo povezana. Prema razgovorima s domaćim ljudima, navodno su krapljanske kćeri u nasljedstvo dobivale zemlju na ovom nekada manje poželjnom kopnu nasuprot Krapnja. Međutim, kasnije se na ovom području uz pitomu morsku obalu razvila Brodarica i to kao vrlo poželjna turistička destinacija koja danas broji oko 3000 stanovnika. Na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće vidljivo je da se Krapanj počinje intenzivnije obnavljati i uređivati, te da kao mirno mjesto bez prometa okrenuto brjnim otočićima šibenskog arhipelaga privlači sve veći broj posjetioca željnih autentičnog doživljanja Dalmacije.
Budući da je Krapanj manji od pola četvornog kilometra te da na otoku nema automobila, moguće ga je brzo cijelog proći
pješice i upoznati kroz ugodne i mirne šetnje, koje su gotovo uvijek, a posebici ljeti, ispunjene glazbom vjetra, galebova i crvčaka te mirisima mora, borova, lavande te ružmarina i komorača. Bez obzira odlučimo li se za šetnju uz morsku obalu ili kroz krivudave kamene ulice, maslinike ili borovu šumu, sigurno je da ćemo u svakom slučaju uživati te da će nam se Krapanj razotkrivati na neposrednan način, sam od sebe. Iako je najprepoznatljiviji po tradiciji spužarstava, ronilaštva i ribarstva, Krapanj je između ostalog poznat i po spomenutoj franjevačkoj crkvi i samostanu Svetog Križa koji čuvaju vrijedne sakralne i povijesne artefakte, zatim po nedavno rekonstruiranoj staroj uljari sv. Lovre te sve više i po raznolikoj turističkoj ponudi. Upoznavajući se barem malo pobliže s navedenim toponimima posjetioc dobiva širi uvid u humus nataloženog iskustva ovog jedinstvenog otoka.
Na Krapnju se sve može činiti malenim, pa tako i njegova luka i glavno pristanište brodova koje se naziva Porat. Ovaj prostrani središnji dio mjesta okružuju stare kamene kuće smještene uz more. Neke od njih su obnovljene ili u fazi obnavljanja, a neke su ruševne i čekaju bolje dane. Ovdje se nalazi i zgrada škole koja gleda na polukružnu luku u kojoj leže natiskani manji brodovi i na čijem ulazu stoji crveni svjetionik. Tu se nalaze i kafić „Porat“ te dojmljiva konoba
„Dalmata“ iz koje uvijek dopire ugodna glazba primjerena ambijentu okruženom kamenim kućama i morem. Tako je zapravo već na prvom koraku nakon iskrcavanja na Krapanj moguće odabrati mjesto u kojem se može popričati s ugodnim domaćinima o aktualnim temama, što mnogi ljudi kada siđu s broda i čine. Isto tako, ako posjećujemo otok tijekom vrućih ljetnih mjeseci, na putu prema samostanu uz obalu okrenutu prema Brodarici, možemo zastati i u kafiću „Loža“ gdje se nakon kave moguće odmah i okupati u moru (i to ponoviti više puta), budući da je kafić smješten neposredno uz obalu.
Nastavimo li tako šetati uz obalu prema sjeverozapadnoj strani otoka i
samostanu, pored starijih kamenih i obnovljenih kuća smještenih uz more zamijetit ćemo usidrene brodiće u njihovoj blizini, koje Krapljani koriste za svakodnevni prelazak na kopno ili ribolov. Očito je da svaka krapljanska obitelj ima svoju barku. Također, uz obalu se mogu naći i brojni spomenici proteklih vremena kao što su nasukane drvene barke, pokoje sidro, ribarske mreže, zatim stare drvene bačve koje su se vjerojatno prije koristile za vino, te kamenice za ulje različitih dimenzija i oblika koje se danas koriste kao jedinstvene posude za cvijeće i razno bilje. Tu se još mogu naći i male palme, zatim ružmarin, lavanda i ostalo bilje koje dodano uljepšava šetnju uz more. Na istom putu prije samostana nalazi se i stara gustirna odakle su Krapljani crpili vodu prije izgradnje modernog vodovoda sredinom prošlog stoljeća.
Iz neposrednog obilaska vidljivo je da su određeni dijelovi crkve i samostana nedavno ponovno obnovljeni i uređeni. Ulaskom u klaustar pred posjetiocima se otkrivaju njegova četiri krila s kamenim bunarom u
sredini. Njegova unutrašnjost, koja skladnom arhitekturom i mirnoćom reflektira kontemplativan duh nekadašnjih i današnjih redovnika, dio je malenog ali zanimljivog, i vrlo vrijednog samostanskog muzeja. Pored izložene zbirke antičkog posuđa, amfora, koralja i spužvi, zatim knjižnice i inkunabula, među brojnim vrijednim eksponatima iz muzeja može se izdvojiti slika „Posljednje večere“ iz 16. stoljeća poznatog talijanskog renesansnog slikara Francesca Santacrocea. Uz samostan, na sjevernom dijelu otoka, naslanja se gusta borova šuma kojom najglasnije ljeti odzvanja intenzivna, ali ugodna i meditativna, jeka cvrčanja cvrčaka.
Pored brojnih zanimljivih ulaza, prolaza, dvorišta, prozora, kamenica pretvorenih u pitare te vrlo zanimljivih dimljaka na starim kućama, u labirintu uličica u unutrašnjosti, između ostalog može se izdvojiti i stari toranj sa satom na malom trgu. Iz svih ovih krivudavih ulica i prolaza lako se dolazi do mora na jugoistočnoj strani otoka koja je također ugodna za šetnju i kupanje tijekom ljeta. Nadalje, u ovom dijelu otoka se nalazi i galerija od spužava i suvenirnica „Žitak“ koja i sama nalikuje poput malog muzeja spužarstva budući da je ukrašena starom ronilačkom opremom te naravno, brojnim spužvama i ostalim suvenirima. Konačno, jedan od vrijednih toponima u blizini svakako je i nedavno obnovljena uljara sv. Lovre iz 1584. godine koja danas ima muzejsku funkciju. U uljari je moguće dobiti od stručnog vodstva vrlo zanimljiv i detaljan uvid u tradicionalni proces nastanka maslinovog ulja uz ugodnu šetnju renoviranim starim prešama te ostalim alatima i napravama koje su se nekoć koristile u proizvodnji maslinovog ulja.
No uvijek bi moglo biti bolje, i iako na otoku ostaje još podosta prostora za obnovu i razvoj društveno-ekonomskih sadržaja i infrastrukture, činjenica je da zbog neposredne blizine Jadranske magistrale i Šibenika te zbog dobre povezanosti s kopnom, Krapanj predstavlja jedno od mjesta s odličnim preduvjetima za razvoj ugodne i zdrave životne sredine koja će, za pretpostaviti je, u budućnosti privlačiti sve više ljudi zasićenih užurbanim, prometom zakrćenim, predvidljivim i sve više sterilnim urbanim džunglama. Još ne tako davno postojali su planovi za povezivanjem Krapnja s kopnom putem mosta. Iako Krapljani najbolje znaju što je njima potrebno, ovako gledajući sa strane, čini se da je dobro da do realizacije ove ideje nikada nije došlo.
http://tz-brodarica.hr/
http://www.spongiola.com/hr/hotel.htm
http://free-si.htnet.hr/Brodarica/krapanj.htm
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33738
http://en.wikipedia.org/wiki/Krapanj
http://hr.wikipedia.org/wiki/Krapanj
http://krapanj.com/
Zahvaljujemo na suradnji sugovornicima iz muzeja u samostanu sv. Križa, muzeja-uljare sv. Lovre, muzeja ronilaštva u hotelu Spongiola i galeriji od spužava i suvenirnici Žitak.
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.