Velika jama (eng. Big Hole)
Nekadašnji bogati rudnik dijamanta – Big Hole ili Velika jama – danas je najvjerojatnije najveća jama na svijetu iskopana ljudskom rukom. Ona danas stoji usred južnoafričkog grada Kimberleya kao spomenik na 'veliku dijamantsku groznicu' koja je tresla ovaj grad od kraja 19. pa sve do početka 20. stoljeća. Iako danas predstavlja samo turističku atrakciju u obliku ogromnog lijevka ili kratera, Velika jama je zaslužna za podizanje Kimberleya, jer su upravo dijamanti koje je skrivala u svojoj utrobi donijeli gradu prosperitet i brojne ''kopače' koji su se ovdje dugoročno nastanili. Povijest 'velike rupe' započinje 17. srpnja 1871. godine kada je ispod do tada nebitnog brežuljka po nazivu Colsberg-Koppie skupina 'kopača' pronašla malene dijamante. Godinu dana kasnije vijest o pronalasku dijamanta privukla je do ovog brežuljka više od 50 tisuća tragača koji su ovdje došli tražiti sreću.
Od sredine srpnja 1871. pa sve do 1914. godine kada je rudnik zatvoren, kopači su samo uz pomoć motika i lopata iz Velike jame uspjeli izvaditi oko 2720 kilograma dijamanata. No kako bi uspjeli doći do dijamanata morali su odstraniti više od 20 milijune tona zemlje i kamenja koje su odložili oko široke jame na čemu je kasnije izgrađen Kimberley
. Već 1873. godine, tek dvije godine nakon otkrića dijamanata, Kimberley je s oko 50 tisuća stanovnika izrastao u drugi najveći grad Južne Afrike. Iako se mnoštvo kopača ovdje obogatilo, mnogi su nastradali od nesreća tijekom iskapanja, te zbog općenito loših životnih uvjeta, nedostatka vode i hrane, te zbog visokih temperatura tijekom ljeta. Nakon što je površinsko iskapanje postalo neproduktivno i opasno započeta su podzemna iskapanja, koja su dovela do toga da je jama uskoro bila poplavljena podzemnim vodama. Upravo iz ovog razloga voda danas zauzima oko 20%, to jest, oko 40-tak metara dubine jame koja izgledom sliči na jezero.
Konačno, u ljeto 1914. godine rudnik je zatvoren. Od završetka iskapanja d
ubina jame iznosi oko 215, njena širina pri dnu je oko 463 metara, dok širi obujam njenog velikog kratera iznosi oko 1,6 kilometara. Oko Velike jame danas stoje izvorne zgrade iz njenog 'zlatnog doba' koje posjetiteljima pružaju jedinstveno iskustvo jednog prošlog vremena. Također, danas se Velika jama sve više pretvara u turističku senzaciju s raznim sadržajima vezanim uz vađenje dijamanta i njihovu obradu koji se nude u Centru za posjetitelje Velike jame. Zanimljivo je istaknuti da postoje dvojbe oko toge da li je Velika jama uistinu najdublja jama na svijetu, ili je to ipak prema tvrdnjama iz 2005. g. Jagersfonteinov rudnik, koji također smješten u Južnoj Africi.
Iako je ovaj nekoć najbogatiji rudnik dijamanata odavno zatvoren, danas nema sumnje da se u dubini Velike jame još uvijek nalaze velike količine dijamanata koje se zbog sigurnosti više ne isplati vaditi. Velika jama danas svjedoči o velikoj volji čovjeka da se izbori za bolji život, ali i o njegovim prevelikim apetitima za materijalnim dobrom, zbog čega mnogi ljudi na Veliku jamu gledaju i kao na spomenik velikoj ljudskoj pohlepi koja jednostavno nema granica. Bez obzira na ove kritike gradske vlasti u Kimberleyu se trenutno trude da Veliku jamu uvrste na popis UNESCO-ve svjetske baštine, pa je moguće da za koju godinu ova znamenitost ponovno počne privlačiti mnoštvo ljudi koji će ovog puta biti opijeni 'turističkom groznicom'.
Brana Kariba
Poznato je da brana uglavnom predstavlja izgrađenu barijeru iznad prirodnog ili umjetnog vodotoka sa svrhom zadržavanja vode i podizanja njene razine. Za razliku od nasipa ili ustave kojima se sprječava ili regulira protok vode na određena područja, brane se koriste i za natapanje te se često grade uz hidroelektrane kako bi se sakupljena voda i dobiveni pad iskoristili u svrhu proizvodnje hidroelektrične energije. Jedna od najvećih brana na svijetu upravo je hidro-električna brana Kariba, smještena između Zambije i Zimbabvea u riječnom klancu K
ariba kojim protječe rijeka Zambezi. Zanimljivo je spomenuti da se spomenuta brana nalazi otprilike dvjestotinjak kilometara niže od najvećih slapova na svijetu – poznatih Viktorijinih slapova. Prvi dio ove 128 metara visoke i 579 metara dugačke brane izgrađen je u razdoblju od 1955. do 1959. godine, dok je iz političkih razloga hidroelektrana u potpunosti završena tek 1977. godine.
Izgradnja brane dovela je do stvaranja istoimenog najvećeg umjetnog jezera i rezervoara na svijetu čija duljina iznosi 220, širina 40, a maksimalna dubina 97 kilometara. Na jezeru se nalazi više otoka te se pretpostavlja se da je ogromna količina vode (od 180 m3) nakupljena umjetnim putem u jezero uzrok manjim potresima na širem području. Ova hidro-električna brana opskrbljuje s oko 1,266 megavata dijelove Zimbabvea i Zambije (koji posjeduju svoje vlastite električne centrale), te generira ok
o 6,400 gigavata sati električne energije godišnje. Važno je istaknuti da je gradnja brane imala vrlo negativan utjecaj na okoliš te je utjecala na prisilno preseljenje brojnih domorodaca i mnogih životinjskih vrsta s ovog područja. Upravo je stvaranje umjetnog jezera dovelo do preseljenja oko 57 tisuća domorodačkog naroda Tonga koji su naseljavali područje uz rijeku Zambezi u Zambiji i Zimbabveu.
Iako su tadašnje vlade tijekom 1960-tih na ovom području pružile pomoć domorocima pri preseljenju, te su im osigurale izgradnju novih sela sa svim potrebnim sadržajima, činjenica je da je zbog izgradnje brane dom
orodački narod Tonga bio prisiljen napustiti svoje domove i plodnu zemlju na kojima su kroz stoljeća razvijali svoju posebnu kulturu i način života. Upravo zato i ne čudi da su se domoroci nakon preseljenja teško prilagodili novom životnom prostoru, zbog čega se izgradnja brane Kariba s pravom smatra najgorim primjerom preseljenja ljudi koje je uzrokovala izgradnja brane u Africi. Bitno je još dodati da je zbog dizanja razine vode i stvaranja umjetnog jezera koje je uslijedilo nakon izgradnje brane oko 6 tisuća velikih te veliki broj manjih životinja s ovih prostora morao biti evakuiran i preseljen u posebnoj operaciji njihovog spašavanja po imenu 'Noa' tijekom 1960. i 1961. godine.
Danas brana Kari
ba kontrolira oko 40% otjecanja rijeke Zambezi što uvelike narušava njen čitav nizvodni ekološki sustav. Također, aktualna mjerenja pokazuju da bi velike kiše mogle uzrokovati puštanje vode iz brane što bi prisililo brojne ljude koji žive nizvodno na evakuaciju. Također, zanimljivo je istaknuti da je kao odgovor na prisilno preseljenje narod Tonga 2000. godine osnovao svoje udruženje kojim se bori za odštetu uzrokovanu izgradnjom brane te za očuvanje svojih temeljnih prava i kulture. Unatoč brojnim negativnim posljedicama koje je Kariba uzrokovala, činjenica je da s vremenom sve više Afrikanaca s ovog područja podržava njeno postojanje zbog vrlo povoljne električne energije koju proizvodi. Konačno, brana Kariba je primjer da 'napredak' često sa sobom nosi mnoštvo negativnih posljedica po ljude i prirodu. Upravo zato, učeći na ovom primjeru možda nam se svima nameće zadatak da se pokušamo orijentiramo na nove, 'naprednije', to jest, održive načine korištenja energije kojima čovjek više ne bi štetio sebi i prirodi.
Korištena literatura:
Goock, R. (1970). Sva čuda svijeta: Velike znamenitosti iz čitava svijeta od piramida do kozmodroma (prijevod Oto Šolc). Ur. Krušić, M. Mladinska knjiga, Ljubljana.
Izvori:
http://klubmamuti.wordpress.com/2011/04/15/sedam-najvecih-rupa-na-zemlji/
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/317930/Kimberley
http://en.wikipedia.org/wiki/Kimberley,_Northern_Cape
http://planetoddity.com/the-big-hole-in-south-africa-worlds-largest-hole-which-humans-dug/
http://www.thebighole.co.za/
http://www.smashinglists.com/top-10-strange-holes-in-the-world/
http://en.wikipedia.org/wiki/Big_Hole
http://www.thebighole.co.za/things_to_do.htm
http://jewishweb.co.za/weekends/weekends_big_hole_kimberely.htm
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/312304/Kariba-Dam
http://www.cse2000.org/html/kariba_dam.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Kariba_Dam
http://www.encyclopedia.com/topic/Kariba_Dam.aspx
http://www.internationalrivers.org/africa/kariba-dam-safety-concerns
http://members.fortunecity.com/madzimbabwe/Buildings/Structures/Kariba/Kariba.html
http://www.karibabushclub.com/blog/the-kariba-dam-wall-2.html
http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,810728,00.html?iid=chix-sphere
Fotografije u tekstu su preuzete s:
http://www.cse2000.org/html/kariba_dam.html
http://planetoddity.com/the-big-hole-in-south-africa-worlds-largest-hole-which-humans-dug/
http://planetoddity.com/the-big-hole-in-south-africa-worlds-largest-hole-which-humans-dug/
http://www.thebighole.co.za/things_to_do.htm
http://www.showcaves.com/english/za/mines/Kimberley.html
http://www.bidorbuy.co.za/item/31967446/SOUTH_AFRICA_PRINTED_POSTCARD_1960_THE_BIG_HOLE_KIMBERLEY_POSTMARK_SANAE.html
http://www.makhulusafarilodge.co.za/otherattractions.htm
http://www.thesouthafricaguide.com/wp-content/uploads/2010/07/Kimberley-Diamond-Mine-old.jpg
http://this.is/parsberg/big%20hole/bible.html
http://www.karibabushclub.com/blog/the-kariba-dam-wall-2.html
http://rhodesiastory.blogspot.com/
http://www.karibahouseboats.com/lake_kariba.htm
http://www.afrizim.com/travel_guides/maps/Kariba-road.asp
http://www.internationalrivers.org/africa/kariba-dam-safety-concerns
http://www.zambia-the-african-safari.com/lake-kariba.html
http://www.afrizim.com/travel_guides/maps/Kariba.asp
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
