Drugim riječima, iako je prirodni svijet koji nas okružuje sam po sebi čudo, čini se da je ljudska vrsta u potrebi za stvaranjem kroz povijest postala ne samo vješt imitator prirode, već i sila koja nadilazi prirodu u svojim traganjima za spajanjem s vlastitim unutarnjim genijem. Takva ljudska djela su svakako i odraz čovjekove težnje da nadvlada prolaznost i na taj način podsjeti na svoju istinsku prirodu.
Poznato je da su još stari Grci imenovali sedam vrhunskih građevinskih i arhitektonskih dostignuća starog svijeta koje su nazvali svjetskim čudima, od kojih danas još uvijek čvrsto stoji Keopsova piramida u Gizi. Od antičkog do današnjeg tehnološkog doba ljudska je civilizacija prošla dugačak razvojni put tijekom kojeg je u svakom razdoblju i na gotovo svakom kontinentu našeg planeta ostavila vidljive tragove svoje genijalnosti u obliku veličanstvenih građevina. U ovom pogledu naše putovanje širom svijeta u 2011. godini nastavljamo otkrivajući svjetska čuda i znamenitosti izgrađene ljudskom rukom. Na putovanje krećemo iz Europe, nakon čega ćemo se upoznavati sa znamenitostima Azije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Antarktika. Pozivamo vas da nam se pridružite i na ovoj poučnoj avanturi!
Akropola u Ateni
Iako u ruševinama, akropola u Ateni i dalje odaje svu ljepotu i sklad klasičnog razdoblja stare Grčke te danas nedvojbeno simbolizira kolijevku europske kulture. Iako riječ 'akropola' označava utvrdu tj. gornji grad smješten na najvišem mjestu bilo kojeg grčkog grada tijekom klasičnog razdob
lja, atenski 'gornji grad' zbog svoje iznimne ljepote i važnosti predstavlja najpoznatiju grčku akropolu. Smještena na ravnoj stijeni površine od oko 3 hektara, na visini od 150 metara iznad mora, atenska akropola je zapravo kompleks koji se sastoji se od brojnih antičkih građevina. Zbog svoje velike kulturno-povijesne vrijednosti akropola je od 1987. godine na popisu UNESCO-ve svjetske baštine, a od 2007. godine je istaknuta kao jedan od najvrednijih spomenika europske kulturne baštine.
Mitologija vezana uz nastanak mjesta govori o tome da su se Atena – božica mudrosti, civilizacije i snage, i Posejdon – bog mora i zemljotresa, natjecali oko prevlasti nad gradom Atenom koji je tada još bio neimenovan. Kako bi se dogovorili, Bogovi su odlučili da će o tome kome dati prevlasti nad gradom odlučiti na temelju darova koje im njih oboje moraju ponuditi. Tako je Posejdon odlučio svoje trozubno koplje zabiti u zemlju iz koje je potekla voda. Unatoč tome što je potaknula mogućnost trgovine, voda je bila slana i nije bila za piće, z
bog čega se ovaj poklon nije svidio građanima. Nakon toga, boginja Atena je zabila svoje koplje u zemlju iz koje je nikla plodna zelena maslina. Pošto je maslina donijela građanima hranu, ulje i drvo, oni i njihov prvi kralj Kekrop su je prihvatili kao dar, a Atenu kao svoju zaštitnicu. Očaran ljepotom masline i sam Posejdon je priznao poraz, a maslina od tada predstavlja simbol grada Atene. Govoreći o mitološkom podrijetlu akropole, važno je još dodati da je ovo područje bilo poznato i pod imenom Kekropola, prema spomenutom prvom mitskom kralja Atene – Kekropu, kojemu je prema mitologiji donji dio tijela bio kao u zmije, a gornji kao u čovjeka.
Prema povijesnim dokazima pretpostavlja se da je područje akropole bilo nastanjeno još u doba neolita, prije 4000 godina. Također, drži se da je na ovom području stajala i mikenska utvrda oko 1200 godine pr. Kr., usprkos tome što za ovu tvrdnju ne postoje čvrsti dokazi. Već u 6. stoljeću pr. Kr. Grci su među ostalim građevinama na akropoli podigli hram božici Ateni, veličanstvena ulazna vrata i svetište božici pobjede – Niki. Iako su spomenute građevine porušili Perzijanci u razdoblju od 480. do 479. godine pr. Kr., na mjestu starih građevina ubrzo su podignute nove. U vrijeme zlatnog doba Atene, u razdoblju između 460. do 430. godine pr. Kr., kada je njome vladao Periklo, izgrađene su građevine koje ocrtavaju današnju poznatu vizuru akropole. Važno je spomenuti da je Periklo 448. g. pr. Kr. okupio najistaknutije građevinare, kipare i arhitekte antičkog svijeta s ciljem gradnje jednog od najljepših i najvrednijih zdanja. Od više od 20 vrijednih spomenika na akropoli izgrađenih u periklovo doba izdvajamo glavni hram božice Atene – velebni Partenon, zatim hram božice Atene Nike, prostrano ulazno predvorje – Propileje, i Erehteion – zdanje posvećeno kultu Posejdona Erehteja i Ateni Poliji.
Za vrijeme helenskog i rimskog razdoblja mnoge su građevine na akropoli bile obnovljene uključujući i dodavanje statua novih vladara. U bizantinskom razdoblju akropola je bila administrativno središte grada, dok je Partenonon tada pretvoren u katedralu. Za vrijeme turske dominacije akropola je bila korištene uglavnom u administrativne i vojne svrhe. Zanimljivo je dodati da se je u tom periodu u Partenonu nalazila džamija, čiji su tragovi nakon grčkog rata za nezavisnost u prvoj polovici 19. stoljeća nestali. Očito je i po današnjim ostacima da je kroz burna stoljeća akropola doživjela brojna oštećenja. Danas su svi vrijedni artefakti pronađeni na području akropole smješteni u njenom muzeju koji se nalazi na južnoj padini brda nedaleko Partenona. Konačno, projekt restauracije akropole, započet još 1957. godine, danas se bliži svom kraju, što znači da će jedan od najvrednijih spomenika svjetske kulturne baštine ostati očuvan da podsjeća buduće naraštaje na kolijevku europske kulture.
Stonehenge
Stonehenge je jedna od najpoznatijih pretpovijesnih građevina na svijetu. Smještena na jugozapadu Engleske, u okrugu Wiltshire, na nizini Salisbary, ova monumentalna građevina izgrađena je u razdoblju od 3000. do 1000. godine pr. Kr., to jest, između mlađeg kamenog i starijeg brončanog doba. Svrha ovog najpoznatijeg megalitskog spomenika u Europi izgrađenog od kamenih blokova divovskih proporcija i dalje nije odgonetnuta, iako je evidentno da je imao vjersku, obrednu i astronomsku funkciju. Također, iako još uvijek nije poznato tko je točno izgradio kompleks, danas se pretpostavlja da su ga izgradili neolitski narodi britanskih otoka, a ne Druidi ili Rimljani kako se vjerovalo do 20. stoljeća. Važno je istaknuti da prepoznatljivi monolitni ostaci čine samo središnji prsten ogromnog kompleksa za koji se pretpostavlja da je tijekom 1500. godina bio u više faza izmjenjivan i nadograđivan. Zbog svoje velike kulturno-povijesne vrijednosti spomenik je od 1986. godine pod posebnom zaštitom UNESCO-a.
Tijekom 1950-ih izvršena su iskopavanja na lokalitetu koja su pokazala da je čitav kompleks izgrađen u tri faze. Pretpostavlja se da je najranija dovršena krajem trećeg tisućljeća p
r. Kr. kada je cijelo područje Stonehenge-a bilo omeđeno kružnim zemljanim nasipom i jarkom promjera od oko 110 metara i 1,5 metara dubine. Unutar nasipa nalazilo se 50-tak jama koje su najvjerojatnije služile za pokapanje nakon pogrebnog obreda i kremiranja. Tijekom druge faze koja je trajala otprilike u razdoblju od 3000. do 2500. godine pr. Kr., pretpostavlja se da su podignuta brojna drvena debla ili grede unutar kružnog nasipa i na njegovim rubovima od kuda se ulazilo u hram. Nažalost, ostaci ove faze gradnje danas više nisu vidljivi.
Najveće promjene na kompleksu su načinjene tijekom treće faze koja je trajala u periodu od 2550. do 1600. godine pr. Kr. U tom razdoblju podignuto je oko 80 stojećih kamenih stupova plave boje i vulkanskog podrijetla koji su bili postavljeni u dva koncentrična kruga u samom središtu kompleksa. Zanimljivo je istaknuti da su kameni blokovi teški oko 4 tone bili dopremljeni putem mora, kopna i rijeka iz područja planine Presli koja je
udaljena oko 300 kilometara od Stonehengea. Pošto je samo maleni dio ovih blokova danas preostao na lokalitetu, moguće je da ovaj dio gradnje nikada ni nije završen. Međutim, tijekom drugog dijela treće faze gradnje doneseni su novi kameni stupovi od pješčanih stijena s područja doline Marlborough koja je udaljena tek 40-tak kilometara od Stonehengea. Tada je unutar kompleksa podignuto 30 novih kamenih blokova u krugu promjera od oko 33 metra. Isto tako, na vrhove kamenih blokova dodani su i kameni 'nadvratci' koji ih povezuju tvoreći luk koji veže dva stupa u strukturu poznatu pod grčkim nazivom trilithon – što označava tri kamena. Od ovih 30 stupova danas ih stoji još 17 uključujući i 6 'nadvrataka'.
Pronađeni artefakti iz rimskih vremena i srednjeg vijeka svjedoče o tome da je u narednim vremenima Stonhenege i dalje ostao mjesto koje je nastavilo privlačiti ljude, iako je njegova izvorna funkcija pala u zaborav. Uz ovaj megalitski spomenik vežu se još mnoge nepoznanice koje će vrlo teško biti ikada razjašnjene. Među te nepoznanice svakako spada pitanje svrhe Stonehengea, za koji se danas smatra – zbog pozicije njegovih kamenih stupova – da je pored religiozno ceremonijalne uloge imao i složenu astronomsku funkciju, te da je služ
io kao kalendar za određivanje astronomskih pojava poput zimskog i ljetnog solsticija, te pomrčine Sunca i Mjeseca. Također, ostaje nerazjašnjena tehnika gradnje Stonehengea, to jest, način na koji su veliki i teški kameni blokovi bili dopremljeni i uzdignuti na visinu. U svakom slučaju ostaje sigurno da je cijeli kompleks izgrađen planski, s puno arhitektonske i graditeljske pažnje i umijeća, zbog čega će vječno ostati vrijedan divljenja. Pošto je do početka 20. stoljeća Stonehenge bio nezaštićen to je dovelo do premještanja mnogih kamenih blokova s izvornih pozicija. Iz ovog razloga bilo je nužno provesti konzervatorske radove koji su danas uspješno završeni. Unatoč provedenim brojnim arheološkim iskapanjima, čini se da Stonehange i dalje ima još puno toga za ponuditi istraživačima koji i danas na ovom jedinstvenom lokalitetu pokušavaju dokučiti sve njegove tajne.
Korištena literatura:
Goock, R. (1970). Sva čuda svijeta: Velike znamenitosti iz čitava svijeta od piramida do kozmodroma (prijevod Oto Šolc). Ur. Krušić, M. Mladinska knjiga, Ljubljana.
Capodiferro, A. (Ur.). (2005). Čudesna građevine svijeta: Graditeljska remek-djela od 4000. pr. n. e. do danas (prijevod Pavičić, T. i Zajec, B.). Stanek d.o.o. Varaždin.
Izvori:
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/4190/acropolis
http://www.athensguide.com/acropolis.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Acropolis_of_Athens
http://hr.wikipedia.org/wiki/Akropola_%28Atena%29
http://www.ancient-greece.org/architecture/acropolis-arch.html
http://hr.tixik.com/acropolis-of-athens-2355147.htm
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/567331/Stonehenge
http://www.sacred-destinations.com/england/stonehenge
http://en.wikipedia.org/wiki/Stonehenge
http://hr.wikipedia.org/wiki/Stonehenge
http://www.britannia.com/history/h7.html
http://www.aboutstonehenge.info/index.php?pg=who-built-stonehenge
http://sacredsites.com/europe/united_kingdom/stonehenge.html
Fotografije u tekstu su preuzete s:
http://www.guardian.co.uk/film/filmblog/2007/oct/18/acropolistostarinfilmdebut
https://questgreekmythology.wikispaces.com/Acropolis
http://www.demetredesign.com/images/acropolis.gif
http://st3v019.tripod.com/id10.html
http://employees.oneonta.edu/farberas/arth/Images/109images/greek_archaic_classical/parthenon/acropolis_reoncstruction.jpg
http://sacredsites.com/europe/united_kingdom/stonehenge.html
http://abyss.uoregon.edu/~js/glossary/stonehenge.html
http://www.sacred-destinations.com/england/images/stonehenge/plan-ca.jpg
http://www.sacred-destinations.com/england/stonehenge-photos/slides/4-8_120pl
http://www.bugbog.com/gallery/england_pictures/stonehenge-pictures.html
http://news.cnet.com/2300-1008_3-6240627.html
http://www.galacticroundtable.com/forum/topics/stonehenge-solstice-serapis?commentId=4231506%3AComment%3A101528
http://www.zastavki.com/eng/Nature/Other/wallpaper-15590-10.htm
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
