Darwin je rođen 12. veljače 1809. u Shrewsburyju u imućnoj obitelji. Otac mu je bio uspješni liječnik Robert Waring Darwin, a majka je potjecala iz obitelji vlasnika slavne tvornice porculana Josiaha Wedgwooda koji je aktivno sudjelovao u intelektualnom životu svog vremena.
Zanimljivo je da su Darwinovi preci s očeve strane uglavnom bili ljekarnici, književnici i prirodoslovci. Tako je njegov djed Erasmus Darwin svojim poetičnim opisima prirodnog svijeta u pjesmama Botanički vrt i Hram prirode te Zoonomijom, raspravom iz fiziologije, medicine, patologije i terapije u kojoj je govorio i o evoluciji stekao svjetski ugled. Svojim je djelima znatno utjecao i na unuka Charlesa.
Od 1817. do 1825. Darwin pohađa razne škole s osrednjim uspjehom. Budući da je bio član liječničke obitelji, očekivalo se da će nastaviti tradicionalno zanimanje. Stoga kao šesnaestogodišnjak počinje u Edinburgu studij medicine po nalogu oca, ali kako je zanemarivao studij otac ga upisuje na teologiju na Cambridgeu kako bi postao svećenikom Anglikanske crkve. Tijekom studija na Cambridgeu bio je najbolji u botanici i geologiji, a na studiju je susreo profesore geologa Adama Sedgwicka i prirodoslovca Johna Henslowa. Profesor Henslow poučio je Darwina kako da bude pažljiv i savjestan promatrač prirodnih fenomena i sakupljač primjeraka, a Darwin je uvijek rado provodio vrijeme lutajući šumama te ga je zanimalo sve što bi u njima našao. Najviše su ga zaokupili kukci pa ih je na kraju imao čitavu zbirku. To je njegovom ocu zadavalo velikih briga, pa je već povjerovao da njegov sin neće ništa postići u životu. No njegova su se lutanja kroz šume na kraju pokazala vrlo korisna:)
Darwinovo strastveno zanimanje za botaniku i geologiju potaklo je profesora Henslowa da ga preporuči kapetanu Robertu FitzRoyu za znanstvenog suputnika na brodu Beagle. Iako je Darwinov otac negodovao na kraju ga je ipak odlučio pustiti na putovanje.
Tako se Darwin 1831. godine u svojoj 22 godini pridružio ekspediciji koja je na jedrenjaku kraljevske mornarice Beagleu, u prijevodu njuškač, trebala obaviti kartografska mjerenja Južne Amerike i Tihog oceana. To putovanje ostavilo je neizbrisiv trag u Darwinovom životu.
Stoga krenimo na put tragom Beagla…
Dana 27. prosinca 1831. sve je bilo spremno i lađa je digla sidro.
| Putovanje broda Beagle bilo je sve samo ne pravocrtno, a od samog početka putovanja Darwin je uvijek iznova s broda odlazio na višetjedne izlete na kopno. Tako je tijekom putovanja posjetio otoke u arhipelagu Cape de Verde, a mjesecima se zadržao u Brazilu, u Bahiji i oko Rio de Janeira. Dvije godine Beagle je krstario uz istočne i južne obale Amerike, od La Plate, preko Urugvaja, Argentine i Patagonije. Vidio je Falklandsko otočje te dva puta Ognjenu zemlju, a više od godinu dana ostao je u Čileu i Peruu. Penjao se na Ande, posjetio otočje Galapagos, zatim Tahite, Novi Zeland, Australiju, Maldive i Mauricius. |
 |
Beagle se prvi put usidrio 16. siječnja 1832. na otoku St. Jago u arhipelagu Cape de Verde na sjeveru Atlantskog oceana. Darwin je posjetio i ostalo otočje u arhipelagu, a u veljači brod stiže u Brazil. Tu je Darwin po prvi puta ugledao tropsku prašumu i ostao opčinjen prizorom bezbrojnih životinja i biljaka najživljih boja kojim je ona bujala. Nedugo zatim stiže u Rio de Janeiro te je danima jahao kroz gustu prašumu okolicom Ria.
| Za pogled na divlje šume svaki će prirodoslovac polizati prašinu Brazilcu sa stopala. C. Darwin |
Nakon Brazila stiže u Argentinu u kojoj se dogodilo jedno od najvažnijih otkrića na putovanju.
U Argentini, u rujnu 1832. Beagle se usidrio blizu Bahie Blance, naselja u dnu zaljeva oko 650 kilometara jugozapadno od Buenos Airesa. U tom području zadržao se duže od mjesec dana. Dio njegove posade bio je zaokupljen geodetskim mjerenjima, ostalima su bile dodijeljene dužnosti na kopnu – kopanje bunara, prikupljanje drva za ogrjev, lov itd.
Darwin i FitzRoy su se 22. rujna 1832. godine ukrcali u mali čamac kako bi posjetili mjesto zvano Punta Alta, 16 kilometara udaljeno od njihovog sidrišta, gdje su pronašli stjenovita uzdignuća nad vodom. Usprkos svom imenu, Punta Alta (visoka točka) nije bila previsoka, njena crvenkasta hrid od okamenjene gline se dizala svega nekih šest metara. Ali iako uspravna stijena nije bila dramatična, izloženi fosili svakako jesu: oblici su bili veliki, neobični i brojni. Darwin se tako našao pred liticom koja je stajala kao otvorena knjiga o povijesti nastanka vrsta te su on i pomoćnik počeli kopati po mekom kamenu.
U toj posjeti i kasnijim nastojanjima izvukao je iz Punta Alte ostatke devet velikih sisavaca koji su bili nepoznati ili jedva poznati. To su bili izumrli pleistocenski divovi impozantnih dimenzija, a živjeli su isključivo u Amerikama prije oko 12.000 godina. Ti fosili su prvi stvarni putokaz koji mu je ukazao na evoluciju. Najslavniji među njima bio je Megatherium, ljenjivac veliki poput slona, koji je živio na tlu. Današnji ljenjivci žive u Srednjoj i Južnoj Americi i nigdje drugdje. Megatherium je posjedovao mnoge njihove anatomske osobine, ali je bio prevelik da bi se penjao po stablima.
Mjesec dana kasnije, 50 kilometara uz obalu od Punta Alte, Darwin je otkrio još jednu morsku stijenu punu fosila, koja je bila visoka 35 metara te je obilježavala mjesto Monte Ermoso. Tu je iskopao fosile nekoliko glodavaca, koji su ga podsjetili na agutija, kapibaru i jednog manjeg južnoameričkog glodavca, tuko-tukoa. U svim slučajevima podudaranje između fosila i živih vrsta je bilo približno, ali ne i potpuno.
Na spoznajama stečenim na tom mjestu Darwin je utemeljio prvo veliko poglavlje evolucije. Ti fosili su zapravo prvi stvarni putokaz koji mu je ukazao na evoluciju Ta otkrića, analogije i usporedbe utisnule su mu se u pamćenje i maštu, gdje su sazrijevali kako se putovanje nastavljalo, i još godinama poslije toga. U međuvremenu su fosili bili spremljeni u sanduke i poslani u Englesku.
Jedno od najvažnijih postaja tijekom putovanja svakako je bilo i pacifičko otočje Galapagos na kojem je u rujnu 1835. godine Beagle spustio sidro. Darwin je na otočju zapazio jedinstvenu vrstu kornjače, američkoga drozda, te zebe, životinje čiji su se strukture i prehrambene navike razlikovale od otoka do otoka. To ga je navelo da se upita postoje li veze između različitih, ali i sličnih vrsta.
Tako je Darwin došao do značajnog otkrića, osobito zahvaljujući zebama.
Na tom otočju, tisuće kilometara udaljenom od kontinenta, na raznim otocima živi tridesetak vrsta zeba. Sve su te ptice na otocima bile prepoznatljive zebe, no na svakom otoku vrste su se izvanredno prilagodile životu kakvog su tamo vodile. Mnogo je otoka i mnogo varijeteta zeba, no navest ćemo par primjera.
Hrana koja je pticama na raspolaganju razlikuje se od otoka od otoka. Na jednom otoku do hrane se dolazi ubadanjem dugog i šiljastog kljuna. Na drugom otoku je za otvaranje sjemenki najprikladniji kratki teški kljun koji ih lomi. Na svakom otoku zebe imaju baš onu vrstu kljuna koja najbolje mogu upotrijebiti za tamošnji oblik njihove hrane. Darwinu je bilo jasno da su sve zebe na Galapagosu u rodbinskom srodstvu i da su sve potekle od nekoliko prvih ptica koje su do otoka došle s kopna. Tijekom mnogo generacija su iz borbe za preživljavanje proizašli razni varijeteti, na svakom otoku drukčiji. Ako stoji na raspolaganju dovoljno dugo vrijeme, razmišljao je Darwin isti bi proces mogao objasniti i evoluciju sveukupnog života na Zemlji.
Nakon što je mladi Charles ostavio iza sebe otočje Galapagos, u zadnjem dijelu svoje plovidbe oko svijeta susreće najrazličitije skupine ljudi: na Tahitiju upoznaje Polinežane, na Novom Zelandu njihove bliske srodnike Maore, na otočju Kokos nailazi na Malajce, na Mauriciusus na Indijce, na Rtu dobre nade na crne Afrikance.
Stoga je Darwin tijekom putovanja Beglom razmišljao ne samo o fosilima, biljkama i životinjama već i o ljudskoj vrsti. No, pravo misaono putovanje je započelo kada se 1836. godine Darwin vratio u Englesku. No, o tome više u sljedećem nastavku…
Literatura
John Gribbin, Vodič kroz znanost, Izvori, Zagreb, 2001.,
Erik Newth, Lov na istinu, „SysPrint“ d.o.o., Zagreb, 2001.
Marcel Prenant, Darwin (Njegov život i djelo), Matica Hrvatska, Zagreb 1946.
Izvori
http://www.infidels.org/library/historical/charles_darwin/voyage_of_beagle/
http://www.nhm.ac.uk/nature-online/science-of-natural-history/expeditions-collecting/beagle-voyage/
