Najviši neboderi svijeta (prvi dio)

U prvom dijelu na repertoaru su 5 najviših nebodera svijeta. Trenutno najviša građevina na svijetu je Burj Dubai (“Dubai Tower”) u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Međutim, kraj gradnje Burj Dubaia se planira u 2008. godini, a dotada je Taipei 101 i dalje službeno najviši neboder na svijetu. Iza Taipeia po visini slijede Petronas Tower 1 i 2 te Jin Mao Building. Zatim slijede International Finance Centre 2, CITIC Plaza, Shun Hing Square, Empire State Building i Central Plaza koje ćemo vam predstaviti u idućem nastavku.

Taipei 101

Ulogu najviše građevine svijeta Taipei Financial Center u Tajvanu preuzeo je 2004. godine.  Uključujući antenu neboder je visok 509.2 metara što ga čini jedinom dovršenom zgradom višom od pola kilometra. Ne računajući antenu Taipei doseže 449.2 metra.

Neboder ima pet podzemnih etaža i 101 nadzemni kat te se naziva Taipei 101. Broj katova ima simbolično značenje. Tako broj 100 tradicionalno označava savršenstvo, a visina od 101 kata simbolizira težnju da se bude bolji od 100, odnosno bolji od savršenstva.

Projektiranje nebodera Taipei 101 započelo je 1997. dok je Chen Shui-bian bio gradonačelnik Taipeia. Pregovori između trgovaca i gradskih čelnika u početku su bili usredotočeni na prijedlog izgradnje tornja od 66 katova koji bi služio kao uporište novog razvoja poslovnog centra Taipei. Do trenutka svečanog otvaranja radova 13. siječnja 1998. projektanti su razmišljali o tome da novu građevinu usmjere ka ambicioznijim visinama. Deset mjeseci kasnije, grad je izdao dozvolu da se na gradilištu izgradi toranj koji će sadržavati 101 kat.

Projektiranje tako visoke zgrade predstavljalo je jedinstven izazov budući da Tajvan često pogađaju tajfuni i potresi. Izvanredna visina u kombinaciji sa zahtjevima okoliša zahtijevala je dodatne inovacije od strane inženjera.

Stoga su projektanti željeli sagraditi konstrukciju koja bi mogla izdržati udare vjetra od 60 metara u sekundi i najsnažnije potrese koji bi se mogli dogoditi u ciklusu od 2.500 godina.

Da bi zgrada odoljela takvim kretanjima, u konstrukciju je ugrađen sustav sinkroniziranog amortizera mase. Osamsto metričkih tona teška okrugla čelična masa nalazi se na razini 88 i vidljiva je iz restorana i s promatračke terase. Sustav prenosi energiju sa zgrade na oscilirajuću kuglu i na taj način stvara stabilizacijsku silu.

Stabilnosti Taipeia doprinose i trideset i šest stupova, uključujući osam mega-stupova koji ga podupiru. Tako je dizajnom postignuta snaga, ali i stabilnost.

Neboderi moraju biti fleksibilni pri jakim vjetrovima, a ipak ostati dovoljno čvrsti da spriječe velika zanošenja. Fleksibilnost sprječava štetu na konstrukciji, dok otpor osigurava udobnost stanarima te zaštitu stakala, pregradnih zidova i drugih dijelova građevine. Ti zahtjevi su ostvareni prilikom izgradnje Taipeia.

Stabilnost građevine je postala vidljiva tijekom izgradnje kada je, 31. ožujka 2002., potres snage 6,8 stupnjeva uzdrmao Taipei. Podrhtavanje je bilo dovoljno snažno da prevrne dvije građevinske dizalice s 56., tada najvišeg kata. No, inspekcija je utvrdila da nije bilo nikakve štete na strukturi nebodera i konstrukcija je uskoro završena.

Izgled Taipeia inspiriran je kineskom arhitekturom. Tako unutrašnjost i vanjština zgrade utjelovljuju oblik kineske pagode i cvjetova bambusa. Bambus predstavlja snagu, izdržljivost i elastičnost, što se sve može povezati s ovim neboderom. Sretna osmica, koja predstavlja procvat ili uspjeh, dočarana je pomoću osam jasno ocrtanih vanjskih cjelina zgrade.

Taipei 101 uključuje unutarnju (89. kat) i vanjsku zvjezdarnicu (91. kat). Obje nude pogled koji obuhvaća 360 stupnjeva i privlače posjetitelje diljem svijeta. Unutarnja se zvjezdarnica nalazi 382 metra iznad tla. Do zvjezdarnice se stiže izuzetno brzo jer se unutar nebodera ljudi kreću najbržim liftovima svijeta koji se kreću brzinom do 60,6 km/h.

Tornjevi Petronas

Titulu najviših Tornjevi Petronas nosili su u periodu između 1998. i 2004. godine, kada je lentu preuzeo Taipei 101.

Visoki su 451,9 m i imaju 88 katova, a iako više nisu najviši neboderi na svijetu i dalje su „najviši blizanci“.

Tornjevi se nalaze u Kuala Lumpuru, a izgrađeni su na nekadašnjem trkalištu.

„Najviši blizanci“ dočaravaju jedinstvenu mješavinu religije i gospodarskog blagostanja. Prostiru se na više od osam milijuna četvornih stopa prostora za kupovinu i zabavu, podzemnog parkirališta za 4.500 automobila, muzeja nafte, simfonijske dvorane, džamije i multimedijalnog kongresnog centra.

Tornjeve je projektirao arhitekt Cesar Pelli. Prilikom projektiranja koristio je snagu praznog prostora između građevina opisujući nevidljivu os simetrije. Za njega upravo ta praznina pruža tornjevima Petronas dojam veličanstvenosti i jedinstvenosti.

Idejno rješenje podne ploče tornjeva se pak temelji na jednostavnim islamskim geometrijskim oblicima dvaju isprepletenih kvadrata koji tvore oblik osmokrake zvijezde. Nad osmokrakim se zvijezdama nalazi osam položenih polukružnica koje omekšavaju unutarnje kutove. Te su polukružnice usidrene lukovima glavnih konstrukcijskih stupova tornjeva. Polukružnice su položene u unutarnjim kutovima isprepletenih kvadrata te tako tvore iskoristivu površinu poda.
Tornjeve su gradile dvije različite tvrtke koje su se međusobno natjecale čiji će toranj biti prije završen.

Unatoč svojoj avangardnoj vanjštini i korištenju suvremenih materijala, unutrašnjost tornjeva Petronas odražava gracioznost i tradiciju malezijske umjetnosti i tradicionalnog stvaralaštva

Najveća atrakcija tornjeva je fleksibilni most koji simbolizira vrata u budućnost i olakšava kretanje između dva tornja. Na visini od 42. kata most povezuje tornjeve, a sa svojih 170 metara visine to je ujedno i najviša takva konstrukcija na svijetu.

I za kraj nešto brojeva – tornjevi imaju 32 tisuće prozora, 78 liftova, a troškovi izgradnje iznosili su 1,2 milijarde američkih dolara.

Toranj Sears

Dovršen 3. svibnja 1973., Toranj Sears se uzdiže na visini od 442 metra i predstavlja jedno od najprepoznatljivijih obilježja čikaške panorame, ali i svijeta. Toranj Sears predstavlja privlačan i suvremen trofejni poslovni toranj na 110 katova, a kada je izgrađen 1973. godine bio je najviši neboder na svijetu.

Projektirao ga je arhitekt Bruce Graham, a da bi osigurao stabilnost upotrijebio je novi oblik cijevne konstrukcije.

Dvjesto snopova cijevi položeno je na kamenu podlogu. Zatim je 76.000 tona predgotovljenog čelika postavljeno u profile veličine 4, 5 x 7,6 metara.

Četiri pokretne dizalice pomicale su se sve više sa svakim novim katom da bi podigle to čelično “božićno drvce” u željeni položaj. Krov se diže na 442 metra. Najviši okupirani kat nalazi se 436 metara iznad tla. Temelji i međukatne ploče sadrže oko 2 milijuna kubičnih stopa betona – što je dovoljno za izgradnju osmotračne autoceste duge pet milja.

Zgradu tešku 222.500 tona podupire 114 kamenih kesona. Svaki je sigurno uglavljen u kamenu podlogu.

Sustav od 106 dizala (uključujući 16 dvopalubnih dizala) dijeli Toranj na tri zasebne zone, s vidikovcima između.

Zgrada obuhvaća približno 3,8 milijuna četvornih stopa zakupljivog prostora (RSF, rentable square feet) uključujući otprilike 159.000 četvornih stopa zakupljivog maloprodajnog prostora.

Jedan od najdojmljivijih dijelova Tornja Sears je troetažno predvorje kojim dominira djelo kipara Alexandera Caldera pod nazivom Universe. Pokretljiva skulptura raznovrsnih oblika, boja i pokreta nagovještava beskrajan potencijal ljudske kreativnosti.

Jin Mao

Jim Mao toranj izgrađen je u Šangaju u Kini 1999. godine. Visok je 421 metar i ima 88  nadzemnih katova i tri podzemne razine.

Projektirala ga je američka tvrtka Skidmore Owings & Merrill (autori Sears Towera), a izgradila ga je grupacija Shanghai Jian Gong Group, prva kineska državna građevinska grupacija koja se upustila u tako velik i značajan projekt. Arhitekti tvrtke Skidmore Owings & Merrill projektirali su zgradu Jin Mao koristeći se simbolikom broja osam. Oblikovana poput kineske pagode, zgrada Jin Mao je podijeljena na nekoliko segmenata. Najniži segment ima 16 katova, a svaki sljedeći je za jednu osminu manji od prethodnog.

Posebno se pazilo na otpornost tornja na elementarne nepogode, tako da Jin Mao može podnijeti tajfune do brzine 200 km/h, a otporan je i na potrese do jačine 7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.

Jin Mao je dom najvišem svjetskom hotelu. Grand Hyatt hotel proteže se između 53. i 87. kata, a goste može primiti u čak 555 soba. Ostali dio tornja objedinjuje kupovni i komercijalni prostor s uredskim.

Dva dizala brzine 9,1 m/sek prevoze posjetitelje za samo nekoliko sekundi od prve podrumske razine do vidikovca.

S idejnim rješenjem u kojem se susreću istok i zapad Jin Mao predstavlja simboličnu šangajsku arhitekturu 21. stoljeća.

Izvori

http://architecture.about.com/od/skyscrapers/ig/World-s-Tallest-Buildings/
http://www.bookrags.com/wiki/Taipei_101
http://www.petronastwintowers.com.my/internet/pett/pettweb.nsf/frm_home_hi?OpenFrameset
http://www.searstower.com/index.html
http://www.chinahighlights.com/shanghai/attraction/jin-mao-building.htm