Često se za opisivanje takvog stanja opterećenosti koristi izraz „stres“; „baš sam pod stresom“, „ovo sve mi je jako stresno“ i sl. Ali, što je to uopće stres?
Stručnjaci se dosta razilaze oko precizne definicije stresa. Ipak, većina njih se slaže da je stres stanje ili osjećaj u kojem se nalazi određena osoba kada smatra da su različiti zahtjevi u njenom životu veći od osobnih i društvenih potencijala koje ta osoba trenutno ima na raspolaganju. Ljudi ne osjećaju stres kada imaju dovoljno vremena, iskustva i potencijala da se nose s nekom situacijom; veće količine stresa osjećaju kada smatraju da ne mogu ispuniti zahtjeve koji su postavljeni pred njih.
Ipak suprotno čestom mišljenju, stres ne mora uvijek imati negativan utjecaj. Niske razine stresa mogu proći nezamijećeno, dok blago povišene razine stresa mogu čak pozitivno utjecati na neku osobu te potaknuti njenu kreativnost i efikasnost. S druge strane, visoke razine stresa mogu biti vrlo štetne po fizičko i mentalno zdravlje osobe, te njeno funkcioniranje u društvu.
Utjecaj stresa možeš prepoznati kroz različite znakove. Od fizičkih znakova, najčešći su glavobolja, pojačano znojenje, trbobolja, mučnina i proljev, „lupanje“ srca, ubrzano disanje, te osjećaj ukočenosti i bolova u gornjem dijelu tijela (leđa, ramena, vrat). Osim fizičkih znakova stresa, postoje i razni psihološki znakovi koji najviše utjecaja imaju na tvoja raspoloženja i na načine na koje se ponašaš ili razmišljaš.
To su npr. osjećaj velike zabrinutosti za stvari koje nisu toliko bitne, lake i česte promjene raspoloženja, lako „gubljenje živaca“ zbog „malih“ stvari, slabija tolerancija za druge osobe, osjećaji nervoze, iscrpljenosti, nesigurnosti i niskog samopouzdanja, teškoće usmjeravanja i održavanja pažnje i koncentracije (pogotovo na učenje), te problemi sa spavanjem i apetitom (ni previše ni premalo nije dobro).
Svako životno razdoblje sa sobom donosi nove vrste i različite razine stresova, pa tako i školsko doba. Znaš i sam/a, zbog škole se gotovo stalno nalaziš u stanju uznemirenosti, napetosti, neizvjesnosti i stresa. Stalna briga i strah oko (i loših i dobrih) ocjena, školskog (ne)uspjeha, nervoza, previše gradiva za naučiti, previše pripreme za usmena i pismena ispitivanja, previše obaveza u školi i izvan nje, gotovo stalni sukobi s roditeljima oko škole, učenja, ocjena, raznih zabrana (najčešće i najradije korištena je svakako ona „nema van dok ne popraviš ocjene/naučiš sve/napišeš zadaću“) te strah od njihovih reakcija, upisi u srednje škole/fakultete, previše očekivanja, previše žurbe, nedostatak vremena … sve su to izvori školskog stresa koji su prisutni tijekom cijele školske godine, ali se u velikoj mjeri intenziviraju kako se svaka školska godina bliži svome kraju.
Sa svim mogućim aktivnostima i obavezama koji gotovo u potpunosti popunjavaju tvoj raspored, ponekad je teško naći pokoji slobodni trenutak da bi se isprobao kakav novi način za opuštanje od svog tog nagomilanog stresa. U nastavku teksta čeka te nekoliko savjeta koji ti mogu pomoći da lakše dočekaš toliko željeno ljeto i odmor: relativno su jednostavni, brzi i važni za tzv. „školski stres“. Odaberi one koji ti odgovaraju i uživaj u rezultatima! Možda ti se neki od njih svide i pomognu pa ih nastaviš koristiti i u idućoj školskoj godini … :)
Sretno!
Odvoji dovoljno vremena: Jako je važno (možda i najvažnije) da za učenje i pripremu školskih zadataka pripremiš i odvojiš dovoljno vremena. Razmisli i zapiši koliko vremena dnevno ili tjedno trošiš npr. na učenje, pisanje domaćih zadaća, telefoniranje, spavanje, izlaske, druženje s obitelji, surfanje internetom, igranje igrica, slušanje glazbe, i sl. Zaključak bi te mogao iznenaditi! Naime, veliki broj ljudi ogromnu količinu svog vremena provodi u aktivnostima koje su neproduktivne.
Naravno, svatko zaslužuje potrebno vrijeme za sebe, svoju obitelj i za svoj odmor, ali u ravnoteži sa školskim obavezama. Rezerviraj veću količinu vremena za školske obaveze, a smanji „žderače“ vremena (internet, igrice, TV …).
Organiziraj se: Koristi kalendar, blok ili bilježnicu u koje možeš zapisivati rasporede, vrijeme potrebno za pisanje zadaća, datume školskih ispita i testova, praznike, ostale školske obaveze (izlete, priredbe, sastanke …), zadatke koje je potrebno izvršiti do određenog datuma, izlaske … To će ti pomoći da se bolje organiziraš i rasporediš svoje obaveze.
Stvori okolinu prikladnu za učenje: Prostor u kojem učiš i radiš je također jako bitan. U tome kakav im prostor više odgovara se učenici vrlo razlikuju. Tako se neki bolje koncentriraju u tihoj i izoliranoj sobi, bez ikakvih prekida ili upadica, dok nekima više odgovara učenje uz tihu glazbu u pozadini ili uz uzimanje čestih pauzi. Bitno je pronaći prostor koji odgovara tvojoj osobnosti, potrebama i stilu učenja. Isto tako, uredi taj prostor da se u njemu osjećaš ugodno. Ipak je to mjesto na kojem provodiš jako puno vremena. Nabavi udobnu stolicu, dobro osvjetljenje, organiziraj stvari na stolu i oko njega, upali aroma-lampicu (grejp i pepermint su eterična ulja koja se preporučaju za bolju koncentraciju), izaberi tihu glazbu koju voliš … ukratko, učini sve da se u svom radnom prostoru osjećaš dobro i udobno.
Koristi vizualizacije: Vizualizacije i imaginacije su korisne i oprobane tehnike koje mogu pomoći u nošenju sa stresom. Stres povezan s učenjem i školom možeš pokušati smanjiti time što ćeš vizualizirati sebe kako postižeš svoje ciljeve. Svakog dana odvoji par minuta i detaljno vizualiziraj (zamišljaj) što bi htio da se dogodi, bez obzira je li to npr. usmeno odgovaranje bez znakova nervoze, dobivanje odlične ocjene na pismenom ispitu, ili već nešto drugo što će podržati tvoj uspjeh i povećati tvoje samopouzdanje. Zatim se uhvati posla i omogući da se tvoje misli ostvare! Naravno, navedenu tehniku možeš koristiti kao i metodu opuštanja od svakodnevnih školskih napetosti, time što ćeš vizualizirati npr. mjesto na moru gdje ćeš otputovati nakon uspješno završene školske godine ili provod s prijateljima dogovoren za zadnji dan škole.
Razvijaj svoj optimizam: U velikom broju istraživanja je dokazano da su optimisti – oni ljudi koji lakše mogu prijeći preko svojih neuspjeha i uvećati uspjehe – zdraviji, uspješniji i manje pod utjecajem stresa. Optimizam i pozitivno mišljenje se definira načinom na koji objašnjavaš stvari koje ti se događaju. Ako uspiješ naučiti pozitivne događaje i svoje uspjehe tumačiti kao nešto za što si sam zaslužan i kao dokaz da će se to pozitivno nastaviti i u ostalim dijelovima tvog života, te ako negativne događaje i neuspjehe počneš tumačiti kao nešto za što nisi sam kriv i kao nešto što predstavlja izolirani događaj koji nema velikog utjecaja na tvoju budućnost – na dobrom si putu da postaneš „pravi“ optimist!
Naspavaj se: Dobar odmor i spavanje je svakako jedan od najvažnijih preduvjeta za uspješno školsko funkcioniranje. Istraživanja pokazuju da ljudi koji slabo spavaju imaju više poteškoća s učenjem i zapamćivanjem, te na mnogim područjima postižu slabije učinke. Organiziraj svoj raspored tako da se uspiješ dovoljno naspavati ili iskoristi priliku za kratki popodnevni san. Naša kultura nažalost ne pridaje dovoljno značenja popodnevnom odmoru. Naime, i „dobro“ naspavani ljudi i oni koji to nisu doživljavaju popodnevni pad energije i umor koji se obično javljaju otprilike 8 sati nakon jutarnjeg buđenja, tako da kratki popodnevni san svakako može smanjiti stres, povećati produktivnost, te povoljno utjecati na kognitivno funkcioniranje i zdravlje.
Ne zaboravi na fizičku aktivnost: Jedan od najzdravijih načina za „ispuštanje suvišne pare“ svakako je redovita fizička aktivnost. To ne podrazumijeva nužno odlaske na naporne treninge ili u teretanu; ponekad je dovoljno nakon buđenja napraviti par vježbi istezanja, prošetati ili biciklom otići do škole, otplivati par dužina na obližnjem bazenu ili otići s prijateljima na partiju badmintona.
Vježbaj disanje: Kad se tvoje tijelo nalazi u stanju stresa, najvjerojatnije ne razmišljaš onoliko jasno koliko bi to u tom trenutku bilo potrebno. Brz način za smanjenje te napetosti su vježbe disanja. Možeš ih prakticirati gotovo bilo gdje, snižavaju stres u par minuta, a posebno su korisne za smanjenje napetosti i uznemirenosti prije ili čak tijekom ispita, kao i u bilo kojoj drugoj situaciji u kojoj imaš osjećaj da te „stres preplavljuje“. Kako izvesti te vježbe? Vrlo jednostavno: stoj ili sjedi u udobnom položaju, u sebi brojeći do 5 polagano udahni kroz nos, na usta pusti zrak iz svojih pluća u sebi brojeći do 8. Ponovi nekoliko puta, i to je to!
I na kraju … zabavljaj se: Tko kaže da i u najnapornijim i najzahtjevnijim trenucima ne možemo pronaći malo vremena za zabavu? Znaš kako kažu … smijeh je ljekovit a dobiva se bez recepta! :)
Korištena literatura:
Lacković-Grgin, Katica (2000): Stres u djece i adolescenata – Izvori, posrednici i učinci. Naklada Slap, Jastrebarsko.
Internetski izvori:
PLIVA zdravlje.hr
About.com: Student Stress
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
