Ove školske godine ostvarili smo suradnju sa Agrobiotehničkim fakultetom u Osijeku gdje nam je veliku pomoć pružila Mirjana Brmež, profesorica nematologije i entomologije na projektu „Koliko su zdrava naša tla?“.
Uspoređivali smo brojnost i bioraznolikost rodova nematoda na četiri različita staništa: šuma, travnjak, oranica – kukuruz i oranica – djetelina. U ovom istraživanju postavili smo pitanje: Hoće li se brojnost i bioraznolikost rodova nematoda razlikovati na različitim staništima – šuma, travnjak, oranica – djetelina, oranica – kukuruz?
Nakon proučavanja literature, konzultacija i rasprave postavili smo sljedeće hipoteze: Brojnost i bioraznolikost rodova nematoda veća je u šumi i na travnjaku, a manja na obradivoj oranici.
Za ovo istraživanje koristili smo GLOBE protokole za biosferu i tlo te propisane instrumente. Pri određivanju bioloških postaja, služili smo se GPS-om kojim smo odredili geografske koordinate i nadmorsku visinu odabranih postaja.
Vegetaciju smo odredili pomoću pouzdane MUC klasifikacije. Uzorkovanje tla obavljeno je 28. rujna 2018. godine i 25. ožujka 2019. godine, na 4 lokacije (šuma, travnjak, oranica – djetelina, oranica – kukuruz) u tri ponavljanja, te je ukupno pregledano 12 uzoraka u jesen 2018. i 12 uzoraka u proljeće 2019. godine. Uzorci tla uzeti su sondom, promjera 2 cm, a dubina uzorkovanja je bila od 0 – 20 cm, u profilu. Nakon toga je tlo prosijano u laboratoriju, te se pristupilo izdvajanju nematoda iz tla.
Za izdvajanje nematoda iz tla koristili smo protokol prema naputcima s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilišta u Osijeku (Baermanova metoda lijevka), koji se odvija u nekoliko koraka:
- tlo se prosijava
- na donji dio lijevka postavlja se gumena ili plastična cijev koja se zatvara stegom
- na sito se stavlja vlažni filter-papir ili dvoslojna maramica, te 100 ml tla
- lijevak se napuni vodom do razine koja prekriva tlo
- nakon 24 sata stega se otpušta, a nematode u vodi pregledavaju pod mikroskopom.
U jesen 2018. godine potvrdili smo veću ukupnu brojnost nematoda u šumi i na travnjaku nego na oranicama. Razlozi za to leže u tome što je tlo koje je zatravnjeno ili u sjeni (šuma – a također je i tlo prekriveno biljnim pokrovom) nisu izloženi direktnom utjecaju insolacije, te tamo nematode imaju bolje uvjete za život, za razliku od oranica koje se svake godine iznova uznemiravaju sjetvom i drugim zahvatima.
Oranice su i često bez pokrova, te su puno izloženije sunčevu zračenju pa nematode kojih je obično tamo manje, idu u još dublje slojeve tla kako bi preživjele nepovoljne uvijete.
U proljeće naše uzorkovanje nije potvrdilo hipotezu. Najveća brojnost nematoda tada je bila u šumi i na oranicama, a najmanja na travnjaku. Zabilježili smo i naglo povećanje ukupnog broja nematoda u proljeće u odnosu na jesen na svim lokacijama osim na travnjaku.
Na travnjaku nije zabilježeno povećanje, a razlog može biti u tome što je na travnjaku tlo bilo u proljeće jako zbijeno, bilo ga je vrlo teško uzorkovati, te je moguće da je uzorak uzet nešto pliće. U proljeće kada temperature porastu, počinju se pojavljivati kukci, nematode i kompletan život tada se budi. Pojačava se i bakterijska aktivnost, pa se tako i nematode naglo množe.
Radom na ovom istraživačkom projektu uvidjeli smo kako je bioraznolikost rodova nematoda odličan bioinidikator zdravlja tla, kao i prisustvo nematoda iz grupe omnivora, te naročito predatora. Najzdravije tlo u našem istraživanju je u staništu šume i travnjaka, slijedi ga oranično tlo pod djetelinom te na kraju oranično tlo pod kukuruzom.
Uvidjeli smo veliku važnost čovjeka i važnost edukacije poljoprivrednika koji bi mogli povećati bioraznolikost tla – smanjenje mehaničke obrade tla, uzgoj raznolikih kultura, agrošumarstvo, travnate zone unutar poljoprivrednih parcela, obogaćivanje komposta korisnim organizmima, zelena gnojidba, i dr. Rezultate našeg istraživanja planiramo podijeliti s lokalnom zajednicom i time pokušati povećati „zdravlje“ naših tla.
