Danas smo sve češće svjedoci izloženosti zagađenom okolišu, hrani punoj konzervansa, aditiva i pesticida, a i sama priroda ponekad zna biti naš “neprijatelj” – napose u doba cvata pojedinih biljaka. Smatra se da 5-10% populacije ima neki oblik alergijske bolesti, a sve je više alergičara među djecom i mladima.
Alergijska predispozicija je nasljedna. Obično netko od roditelja djeteta s atopijom ima neki oblik alergijske bolesti (u novije vrijeme za to se koristi termin “atopic march”). Kada želimo spriječiti pojavu alergije prvenstveno je potrebno obratiti pažnju na prehranu kako bi spriječili alergije uzrokovane nutritivnim alergenima, paziti na lijekove koje uzimamo te kontrolirati okoliš (u kući i na otvorenom) kako bi isključili djelovanje inhalacijskih alergena.
Dob djeteta kod kojeg se manifestira alergija vrlo je važna jer se u određenoj dobi manifestiraju određeni oblici alergijske bolesti. Tako se u dojenačkoj dobi najčešće javlja atopijski dermatitis i alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka. U mlađoj dječjoj dobi (dakle do tri godine života) sve češće se javlja astma, a u starijoj dobi alergije na pelud (čime su obuhvaćeni alergijski rinitisi i konjunktivitisi).
Što su peludne alergije?
Kao što samo ime govori, peludne alergije su alergije koje nastaju zbog cvjetanja bilja. S obzirom da se pelud inhalira, spadaju u red tzv. inhalacijskih alergija. Peludne alergije javljaju se u kasnijoj dječjoj dobi manifestacijama kao što su curenje nosa, kihanje, ponekad i kašalj, a često se javljaju teško disanje i konjunktivitis. Premda se ne radi o teškoj bolesti, ovaj problem može biti vrlo neugodan jer ometa svakodnevni život i rad alergičara. Osim toga, zbog neprestanog svrbeža i peckanja te konjunktivitisa moguća je i pojava određenih komplikacija.
Simptomi peludnih alergija
Curenje nosa (uz pojavu prozirnog i seroznog sekreta) predstavlja vodeći simptom alergija na pelud. Nos pecka i svrbi te je karakteristično da i pocrveni od neprestanog brisanja. Kod djece se zbog takvog karakterističnog svrbeža nosa može javiti i specifična brazda na nosu jer dijete ručicom (i to uobičajenom pokretom brisanja nosa dlanom odozdo prema gore) neprestano nastoji posvrbiti i obrisati nos.
Kihanje je drugi simptom koji prati peludne i druge alergije. Obično se javlja kada je osoba ili dijete u direktnom kontaktu s izvorom alergena koji, primjerice, nanese vjetar ili struja zraka. Tada započinje kihanje i to u salvama, sve dok se alergen ne iskiše. Kašljanje je također prateća pojava, kada organizam dođe u kontakt s inhalacijskim alergenom. Kašalj obično bude suh i podražajan kao da nešto smeta u grlu, pecka i iritira, premda on može biti i produktivan kada je sekrecija iz nosa takva da se sluz slijeva i u donje dišne putove.
Suzenje i svrbež očiju se također mogu javiti uz curenje nosa i kihanje. To je simptom koji je izrazito neugodan, a oči mogu toliko svrbiti da su zakrvavljene i peku. Često se pojavljuje i otok konjunktive i kapaka. Nadalje, ako se oči trljaju, može doći do superinfekcije, što čini liječenje kompleksnijim i dugotrajnijim.
Osobe i djeca koja i inače imaju respiratornih poteškoća (primjerice, astmu) u kontaktu s alergenom na koji su alergični mogu razviti asmatski napadaj koji prati otežano disanje, “wheezing” (hroptanje) i ekspiratorni stridor – dakle, karakteristike pravog bronhosapzma. Ako pak je pak dijete sklono laringitisima može doći do razvoja laringospazma s kašljem poput “laveža psa” te inspiratornog stridora.
Kako prepoznati peludne alergije?
Kao što je već rečeno, peludne alergije najčešće se javljaju kod osoba i djece sklone alergiji. Upravo je zbog toga od izuzetne važnosti ispitati postoje li u obitelji neki oblici alergija. Osim toga, za peludne je alergije karakteristično da se javljaju u određenom razdoblju godine, stoga uzastopno javljanje u istom periodu omogućuje nam da, uz poznavanje peludnog kalendara okoliša, sa sigurnošću možemo zaključiti na što je osoba ili dijete alergično.
Ipak, to najčešće nije tako jednostavno. Alergije se mogu razviti na više vrsta alergena (pelud različitih biljaka) pa se mogu javljati i nekoliko puta kroz godinu. Naravno, dostupna nam je i specifična dijagnostika koja sa sigurnošću može potvrditi postoji li alergija te o kakvom se obliku točno radi. Analiza krvi i kožni testovi od velike su pomoći pri uspostavljanju točne dijagnoze.
Peludne prognoze i kalendari
Od proljeća do jeseni cvjetaju različite biljke te njihova pelud biva raspršivana po zraku, što kod alergičara izazvati vrlo neugodne simptome. Prema peludnim prognozama i kalendarima može se pratiti cvjetanje pojedinih biljaka prema mjesecima u godini te ih se može izbjegavati ako je to moguće, ili započeti na vrijeme uzimati lijekove ako se alergeni ne mogu izbjeći. Peludne prognoze se izrađuju i objavljuju za 19 gradova u Hrvatskoj u kojima se vrše mjerenja koncentracije peludi u zraku.
U kontinentalnoj Hrvatskoj visoka koncentracija peludi je sredinom travnja za brezu, početkom svibnja i krajem lipnja za trave, te krajem kolovoza i početkom rujna za ambroziju. U mediteranskom dijelu najveća koncentracija peludi je pak krajem veljače i kroz cijeli ožujak te početkom studenog za čemprese, od početka travnja do početka svibnja za koprive, a krajem svibnja za hrast i masline.
Prevencija peludnih alergija
Ako dijete ili odrasli zna na koje cvjetanje biljka je alergično, tada se svakako savjetuje da ne boravi u okolišu gdje se nalaze te biljke u doba cvata. Ako su vrtovi oko kuće zasađeni s biljem na koje je dijete alergično, trebalo bi promijeniti biljke. Ako se pak radi o parkovima, valja izbjegavati parkove u kojima rastu biljke na koje je dijete osjetljivo, te za to vrijeme birati one parkove ili sredinu gdje tih biljaka nema.
Prije samog cvjetanja moguće je pokušati s uzimanjem lijekova protiv alergije ako je dijete starije, dakle antihistaminika u obliku sirupa ili tableta. U novije vrijeme dostupni su i antihistaminici u obliku spreja za nos. Ovi lijekovi se daju svakodnevno i kroz dulje vrijeme, npr. periode cvjetanja određenih biljaka na koje je dijete alergično, a služe i za ublažavanje simptoma ako se alergijske reakcije pojave.
Liječenje
Liječenje alergija je dugotrajno jer se radi o kroničnoj bolesti. Treba napomenuti kako nema savršenog lijeka koji bi izliječio alergiju. Alergijska dispozicija se može i mijenjati s dobi djeteta, stoga se i terapija treba prilagoditi novim oblicima alergija.
Simptomatsko liječenje (kapi za nos i oči, sirupi za kašalj) i antihistaminici su glavni lijekovi koji se prepisuju alergičarima. Za simptome bronhospazma i laringospazma također se primjenjuje odgovarajuća terapija. Ukoliko se radi o težim oblicima moguće je i liječenje kortikosteroidima – bilo inhalacijskim (putem aerosola ili kapi za inhalacije) bilo nazalnim sprejevima i kapima za oči. Ponekad se u akutnom pogoršanju kortikosteroidi mogu aplicirati i kao injekcije.
Postoji i mogućnost liječenja hiposenzibilizacijom koja se preporuča u slučajevima kada postoji alergija samo na jedan ili na manji broj alergena. Najčešće se primjenjuje kod alergija na ubode pčela ili osa. Hiposenzibilizacija je postupak kojim se organizam izlaže malim dozama alergena kako bi se desenzibilizirao, tako da u kontaktu s tim alergenom ne dođe do razvoja teške reakcije.
Prognoza
Osim adekvatne prevencije, danas je mnoge alergijske bolesti potrebno i liječiti prema preporukama pedijatra, alergologa, dermatologa i pulmologa. Svakako treba naglasiti kako se u današnje vrijeme mnoge alergijske bolesti uspješno liječe. Rastom i razvojem djeteta mnoge alergije često postaju blaže, a neke se čak i izliječe, premda atopijska konstitucija ostaje te se i u daljnjem životu takvo dijete ili odrasla osoba moraju kloniti izlaganja određenim alergenima.
Članak je preuzet s portala PlivaZdravlje.
Možda će vas zanimati i članak objavljen na Portalu za škole – Alergije.
