Amazonska prašuma
Smještena u srcu Južne Amerike, Amazonska prašuma ili Amazonija prostire se većim dijelom ogromnog područja Amazonskog bazena koji je isprepleten s oko 15 tisuća pritoka veličanstvene rijeke Amazone. Preciznije, ova najveća svjetska prašuma pokriva područje od 9 južnoameričkih država te je omeđena gorjem u državi Gvajani na sjeveru, Andama na zapadu, srednje-brazilskom visoravni na jugu te Atlantskim oceanom na istoku. Svojim najvećim dijelom nalazi se u Brazilu, a manjim u Peruu, Kolumbiji, Venezueli, Ekvadoru, Boliviji, Gvajani, Surinamu i Francuskoj Gvajani. Kako bi se dobio dojam o nesagledivoj veličini rijeke Amazone – druge najduže rijeke svijeta, koja je većim dijelom toliko široka da se istodobno ne mogu vidjeti njene obje obale – treba dodati da se ona proteže u duljini od 6440 kilometara od istočne prema zapadnoj strani južnoameričkog kontinenta, a širina joj varira od 1,6 do 10 km tijekom sušne sezone do preko 48 km tijekom kišne sezone. Važno je istaknuti da je Amazonska prašuma dom najvećeg broja
biljnih i životinjskih vrsta na svijetu.
Korijen imena 'Amazona' seže u razdoblje španjolskih osvajačkih pohoda na Južnu Ameriku tijekom 16. stoljeća, kada je Španjolac Francisco de Orellana koji je preplovio veći dio Amazone, došao u susret s domorodačkim plemenima u kojima su se uz muškarce borile i žene. Budući da je ovo iskustvo podsjećalo na priču o ratnicama Amazonkama iz grčke mitologije, rijeka je kasnije dobila ime Amazona, iako ju je Orellana izvorno nazvao 'El Rio 
Mare' ili 'Rijeka more'. Unutar riječnog bazena Amazone, koji se prostire područjem od 7 milijuna km² i koji predstavlja najveći riječni bazen na svijetu, Amazonska prašuma pokriva oko 5,5 milijuna km². Na ovom golemom području koje je gotovo dva puta veće od Indije, živi oko 2,5 milijuna vrsta insekata, preko 2 tisuće vrsta riba, preko tisuću vrsta ptica, te oko po 400 vrsta sisavaca, vodozemaca i gmazova.
Također, područje Amazonije nastanjuje najmanje 40 tisuća vrsta biljaka, što je najveći broj biljaka na jednom području našeg planeta. Ono što potkrepljuje ovu tvrdnju je stručna procjena da se ovdje na 1 km² može nalaziti više od tisuću vrsta drveća i na tisuće vrsta viših biljaka. Zanimljivo je spomenuti da se u ovom biološkom rezervatu nalaze i brojne nepoznate biljne i životinjske vrste. Zbog svih ovih razloga Amazonska prašuma se s pravom
smatra područjem s najvećom biološkom raznolikošću na svijetu. Svoju dugovječnost – koja se procjenjuje na najmanje 55 milijuna godina – Amazonska prašuma duguje visokom postotku padalina, visokoj vlažnosti i ujednačenosti visokih temperature koje prevladavaju regijom, a kreću se od 33 ºC tijekom dana do 23 ºC tijekom noći. Zbog velike važnosti koju Amazonska prašuma i njen ekosustav imaju za cijeli svijet, njeni pojedini dijelovi su danas zaštićeni.
Jedno od takvih velikih zaštićenih područja je svakako Nacionalni park 
Amazona u Brazilu. No unatoč danas postojećim zaštićenim područjima, bitno je istaknuti da se Amazonska prašuma tijekom 20. stoljeća počela drastično smanjivati zbog krčenja šuma koje je potaknulo sve veće naseljavanje na području prašume. Iz ovog razloga opravdana je bila bojazan da će, ukoliko se krčenje šuma nastavi, ovo ogromno i neprocjenjivo šumsko prostranstvo koje čini trećinu šumskog područja na svijetu, nestati do kraja ovog stoljeća. Važno je dodati da su pored stradanja ekosustava prašume, prekomjerno naseljavanje i deforestacija uvelike doprinijeli i ugrožavanju još uvijek postojećih domorodačkih zajednica. Na sreću, tijekom 1990-tih poduzeto je niz mjera kako bi se prašuma zaštitila od negativnog ljudskog djelovanja koje su uredile plodom i velikim padom stope deforestacije. Sigurni smo da će se Amazonska prašuma kao glavna 'pluća svijeta' zaštiti i sačuvati za nadolazeće generacije, te da će još dugo svojim prostranstvima i tajnovitošću nastaviti privlačiti znatiželjnike iz cijelog svijeta.
Salar de Uyuni
Salar de Uyuni najveća je prirodna slana ravnica na svijetu koja se smjestila u blizini samog vrha Anda na jugozapadu Bolivije. Sam naziv ovog jedinstvenog prirodnog fenomena u prijevodu sa španjolskog (salar = slana ravnica) i ayamar domorodačkog jezika (uyuni = ograditi) ukratko, ali precizno, opisuje da je ovdje riječ o 'ograđenoj ili zatvorenoj slanoj ravnici'. No ono što nam naziv ne otkriva je činjenica da pejzaž slane ravnice i njenog okruženja djeluje nestvarno i snovito, poput beskonačne bijele ploče iz koje u daljini izviru planine, i koja nakon kiše djeluje poput ogromnog ogledala koje zrcali promjenjivo nebo. Točnije, ova prostrana slana ravnica nalazi se visoravni od 3656 metara visine, između istočnih i zapadnih Anda, te se proteže se na površini od preko 10 tisuća km², što veličinom otprilike odgovara površini otočne države Cipar.
Do oblikovanja danas prepoznatljive slane ravnice došlo je uslijed dugotrajnog procesa isparavanja kojim su na
površinu izvučeni minerali i vlaga iz blata ispod površine izvornog jezera. Važno je istaknuti da je ovaj proces preoblikovanja više pretpovijesnih jezera započeo prije 30 do 40 tisuća godina, a kao rezultat isparavanja, ravnica je danas prekrivena korom od brojnih minerala i to uglavnom soli. Isparavanja se nastavljaju svake godine, jer nakon što tijekom zime kiše ispune ravnicu – pritom stvarajući ogromno plitko jezero, ono ispari svakog ljeta. Procjenjuje se da Salar de Uyuni ukupno sadrži oko 10 milijardi tona soli, od kojih se godišnje izvuče oko 25 tisuća tona. Potrebno je dodati da se kora od soli, .jpg)
čija debljina doseže i do 10-tak metara, ističe iznimnom ravnoćom s odstupanjem od najviše jednog metra preko čitave površine ravnice, zbog čega je ravnica posebno privlačna fotografima.
Ispod slane kore nalazi se slana voda koja je značajna jer je bogata kemijskim elementom litijem. Ovdje je važno naglasiti da se procjenjuje da Salar de Uyuni sadrži od 50 do 70% svjetskih rezervi litija. Budući da je litij važan element za proizvodnju električnih baterija danas postoji veliki interes za njegovim vađenjem od strane domaćih i stranih kompanija, zbog čega je bolivijska vlada izradila održivi plan kojim će se spriječiti prekomjerno iskorištavanje ovog prirodnog resursa. Za područje slane ravnice karakteristične su stabilne prosječne dnevne temperature između maksimalnih 21 do minimalnih 13 ºC tijekom godine, i noćne u rasponu od -9 do 5 ºC. Područje slane ravnice ima vrlo slabo razvijen
biljni i životinjski svijet. Od rijetkih biljaka koje preživljavaju u uvjetima unutar ravnice svakako valja izdvojiti kaktuse koji uspijevaju na kamenim otocima i koji mogu doseći visinu od 1 do 12 metara visine.
Od životinjskog svijeta koji obitava na području ravnice izdvajamo čak oko 80 vrsta ptica 
od kojih su najpoznatije tri vrste plamenaca, te posebnu vrstu zečeva, lisica i gusaka. Pored rastuće ekonomske vrijednosti zbog toga što sadrži velike količine soli, litija i ostalih minerala, Salar de Uyuni iz godine u godinu prerasta i u sve veću turističku atrakciju. Tako uz uzbudljiv doživljaj vožnje preko slane ravnice koja se tijekom zime pretvara u plitko jezero, turisti širom svijeta dolaze u Salar da iskuse boravak u hotelima od soli. Zanimljivo je spomenuti da je većina ovih hotela, uključujući njihove zidove, krov i namještaj, izrađena upravo od soli. Osim spomenutih atrakcija u blizini ravnice valja spomenuti i groblje starih vlakova koji se nalaze nedaleko grada Uyuni, i koji su u periodu od kraja 19. st. do 1940-tih služili za prijevoz minerala do Tihog oceana. Zbog svih navedenih razloga sigurni smo da će Salar de Uyuni svojom ljepotom i atrakcijama nastaviti privlačiti znatiželjnike iz cijelog svijeta.
Korištena literatura:
Borovac, I. (Ur.). (2004). Sva čuda svijeta: Vodič kroz najveće prirodne ljepote (prevela s engleskog Tamara Levak Potrebica). Mozaik knjiga, Zagreb.
Izvori:
http://whc.unesco.org/en/list/998
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/18707/Amazon-Rainforest
http://www.unique-southamerica-travel-experience.com/amazon-rainforest-facts.html
http://hr.wikipedia.org/wiki/Amazonska_pra%C5%A1uma
http://en.wikipedia.org/wiki/Amazon_rainforest
http://www.blueplanetbiomes.org/amazon.htm
http://www.explorebyyourself.ru/en/peru/about_the_country/amazon_rainforest/
http://www.wcupa.edu/aceer/amigos/cd/rainforest.htm
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/621014/Uyuni-Salt-Flat
http://sevennaturalwonders.org/south-america/salar-de-uyuni/
http://en.wikipedia.org/wiki/Salar_de_Uyuni
http://www.travelunearthed.com/salar-de-uyuni-facts
http://www.boliviabella.com/uyuni.html
http://www.rutaverdebolivia.com/uyuni-tours.php
Fotografije u tekstu su preuzete s:
http://www.43pixels.com/index.php/2011/02/05/stunning-photography-of-the-amazon-rainforest-43pixels/
http://traveltripjourney.blogspot.com/2012/08/salar-de-uyuni-bolivia.html
http://enviro-map.com/amazon-rainforest
http://www.rainforest-animals-and-plants.info/2012/04/04/amazon-rainforests-facts-photos/?d=7689/amazon-rainforest-plants-website-map-amazon-rainforests-facts-photos#topresults813
http://www.amazonasyamazonia.com/
http://agrinewspk.blogspot.com/2011/12/brazil-updated-about-amazon.html
http://www.amazonlodges.net/
http://travelandtourismtoday.blogspot.com/2010/06/amazon-rainforest.html
http://tunari.tripod.com/landscapes.html
http://www.endlessloopphotography.com/2011/05/4wd-tour-from-san-pedro-de-atacama_25.html
http://my.chinese.cn/en/space.php?uid=30607&do=thread&id=10555
http://paradiseintheworld.com/salar-de-uyuni-bolivia/
http://www.rutaverdebolivia.com/uyuni-tours.php
http://www.southwindadventures.com/map-ama.htm
http://eye-maps.com/giant-salt-desert-in-salar-de-uyuni-bolivia/
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
