Angelovi slapovi
Kada je 1933. godine američki pilot i avanturist Jimmy Angel leteći venezuelskom džunglom prošao iznad Đavolje planine u potrazi za rijekom koja je navodno trebala sadržavati velike količine zlata, nije niti slutio da će otkriti najviši slap na svijetu koji će od tada nositi njegovo ime. Ovi uistinu veličanstveni slapovi koji se s visine od 979 metara strovaljuju preko ruba Đavolje planine u rijeku Kerep, smješteni su na jugoistoku Venezuele unutar Nacionalnog parka Canaima koji je pod zaštitom UNESCO-a. Iako se pretpostavlja da su Europljani otkrili slapove još tijekom 16. i 17. stoljeća, svakako je sigurno da su za njih oduvijek znali domoroci koji ih od davnine nazivaju 'Kerepakupai Vená' što znači 'vodopad najdubljeg mjesta'. Zbog svoje očaravajuće ljepote Angelovi slapovi su danas jedna od najpoznatijih i najposjećenijih turističkih atrakcija Venezuele.
Nakon što je Jimmy Angel 1933. prvi puta ugledao slapove, zbog velikog oduševljenja i znatiželje odlučio se njima 
ponovno vratiti s manjom ekspedicijom već 1937. godine. Nažalost, zbog nezgodnog slijetanja na vrhu Đavolje planine Angelov je avion oštećen, zbog čega on nikada nije došao do vrha slapova, a njemu i njegovoj ekspediciji trebalo je gotovo dva tjedna da se pješačeći kroz teško prohodnu prašumu živi 
vrate do svog kampa. Unatoč neuspjehu, priča o njihovoj avanturi i slapovima se proširila svijetom što je u konačnici dovelo do toga da su slapovi imenovani u čast Jimmya Angela. Zanimljivo je spomenuti da je 1955. godine latvijski istraživač Aleksandrs Laime pri usponu do Đavolje planine pronašao Angelov avion. Nakon što je avion 1970. prenesen vojnim helikopterima iz prašume, restauriran je, te je od tada izložen ispred aerodroma u venezuelskom gradu Ciudad Bolívar.
Iako je Angel tvrdio da je otkrio najviše slapove na svijetu, njegova tvrdnja je potvrđena tek 1949. godine službenim mjerenjem koje je provela jedna od najvećih neprofitnih znanstvenih udruga na svijetu – The National Geographic Society – predvođena novinarkom Ruth Robertson. Također, valja istaknuti da je Angel sa svojom ekspedicijom uspio utvrditi odakle dolazi voda koja stvara slapove. Naime, slapovi nastaju zbog vode koja se skuplja putem brojnih pukotina i gudura smještenih na visoravni površine od 770 km², u kojima se skupljaju obilne količine padaline koje se kasnije izbacuju niz brzac s visine koja je čak 18 puta viša od 
Niagarinih slapova. Nakon što su slapovi postali poznati široj javnosti bilježi se više pokušaja da se penjanjem osvoji lice glavnog klifa kojim se slijeva slap, što je napokon pošlo za rukom penjačima tek 1971. godine.
Važno je istaknuti da tijekom godine jačina slapa nije ujednačena, što naravno ovisi o količini padalina na ovom području u određenom dijelu godine. Iz ovog razloga tijekom kišne sezone se oblikuje snažan slap koji se slijeva do podnožja ponora i natapa široko područje šume, dok za vrijeme sušnog dijela godine, zbog nedostatka padalina, oslabljeni slap ne uspijeva doći do tla već se na tom putu pretvara u maglu. Unatoč tome što su Angelovi slapovi smješteni na teško dostupnom području, čini se da to ne smeta brojnim znatiželjnicima iz cijeloga svijeta koji ih danas rado posjećuju. Zanimljivo je spomenuti da je pepeo Jimmya Angela prema njegovoj osobnoj želji razasut po slapovima nakon što je preminuo 1956. godine. Sigurni smo da će čari ovog impresivnog vodenog amfiteatra u prirodi još dugo nastaviti privlačiti avanturiste željne istinskih prirodnih ljepota.
Jezero Titicaca
Veliko modro jezero ritmičkog imena – Titicaca – najveće je i najviše slatkovodno jezero u Južnoj Americi koje predstavlja jedinstvenu prirodnu znamenitost i sveto mjesto drevnog naroda Inka. Smješteno u Andama na visini od 3812 metara između Perua i Bolivije, Titicaca se proteže velikom površinom od 8300 km². Iako nije najviše na svijetu, jer postoje brojna jezera na većim visinama, Titicaca nosi epitet najvišeg plovnog jezera na svijetu jer je najviše svjetsko jezero na kojem je moguća plovidba velikim brodovima. Važno je istaknuti da je gledano sa zapadne – peruanske – strane, ovo izrazito
plavo jezero na istočnoj – bolivijskoj – strani okrunjeno s preko 6000 metara visokim gorjem Cordillera Real koje dodatno doprinosi čarobnoj ljepoti jezera. Titicaca sadrži i 41 otok od kojih su neki gusto naseljeni domorocima, te grupu od čak 44 umjetna otoka – koji iz godine u godinu privlače sve više znatiželjnika.
Unatoč brojnim interpretacijama imena Titicaca, ono se najčešće prevodi kao „Kamena puma“ iz razloga što je oblik jezera od davnina asocirao domaće stanovništvo na pumu koja lovi zeca. Vezano uz oblik jezera bitno je spomenuti da se jezero sastoji od dva gotovo odvojena dijela, manji na jugoistoku i veći na zapadu, koji oboje nose posebna imena na bolivijskoj i peruanskoj strani 
granice. Premda dubina u oba dijela varira, najveća dubina jezera kao cjeline iznosi 284, a najmanja 9 metara, dok prosječna dubina jezera iznosi oko 110 metara. Jezero se pored kiša i otopljenih ledenjaka napaja vodom iz 5 glavnih i 20 manjih riječnih sustava. Isto tako, većina vode u jezeru nestaje pri isparavanju pod utjecajem jakog vjetra i sunca na velikoj visini, dok samo manji dio vode istječe iz jezera.
Pored veličanstvene prirode, Titicaca danas privlači brojne posjetitelje iz razloga što predstavlja ishodište mitologije drevnog naroda Inka. Naime, prema predaji nakon velikog potopa, jedan od važnijih bogova Inka – Viracocha – je upravo s ovog mjesta stvorio sunce, mjesec, zvijezde i prve ljude. Nadalje, predaja govori da je i prvi kralj Inka – Manco Capac – rođen na jezeru Titicaca. Zbog ovih razloga jezero od davnina predstavlja
sveto mjesto za narod Inka i njihove potomke, o čemu nam danas svjedoče brojni povijesni lokaliteti razbacani po otocima i u blizini jezera. Jedna od takvih lokacija je Otok Sunca (šp. Isola del Sol) koji sadrži gotovo 200 ruina, te otok Taquile, koji se osim materijalne ističe i svojom nematerijalnom baštinom, budući da je njegova autohtona zajednica očuvala tradicionalnu vještinu ručnog tkanja, te je ovo umijeće danas pod zaštitom UNESCO-a.
Također, važno je dodati da grupa od već spomenuta 44 umjetna otoka – koji se nazivaju Uros, danas predstavlja jednu od najpopularnijih turističkih atrakcija Perua. Ovi jedinstveni umjetni otoci izgrađeni su iz trstike za obrambene svrhe, a na nekima od njih i danas živi domorodački narod Uru. Važno je dodati da je ekosustav Titicace uvelike određen hladnom planinskom klimom. Jezero stoga nastanjuje velik broj ptica vodarica, te danas sve manji broj riba. Osim ptica i riba, kao posebne stanovnike jezera valja izdvojiti velike vodene žabe, koje ne mogu preživjeti na zraku. Bitno je istaknuti da je zbog sve većeg razvoja gradova na obalama jezera, ono sve više onečišćeno. Nažalost, ukoliko se ovaj problem ubrzo ne počne rješavati to bi moglo dovesti do trajno negativnih posljedica za ekosustav Titicace. U nadi da do toga ipak neće doći, sigurni smo da će jezero Titicaca svojom ljepotom i bogatom kulturnom baštinom nastaviti privlačiti znatiželjnike iz cijelog svijeta.
Korištena literatura:
Borovac, I. (Ur.). (2004). Sva čuda svijeta: Vodič kroz najveće prirodne ljepote (prevela s engleskog Tamara Levak Potrebica). Mozaik knjiga, Zagreb.
Izvori:
http://sevennaturalwonders.org/south-america/angel-falls/
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/24481/Angel-Falls
http://whc.unesco.org/en/list/701
http://hr.wikipedia.org/wiki/Angelovi_slapovi
http://en.wikipedia.org/wiki/Angel_Falls
http://salto-angel.com/
http://www.angelfalls.info/Angel-Falls-Facts.html
http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5080/
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/597251/Lake-Titicaca
http://hr.wikipedia.org/wiki/Titicaca
http://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Titicaca
http://www.sacred-destinations.com/bolivia/lake-titicaca
http://www.laketiticaca.org/
http://www.indiana-expedition.com/infiticaca.htm
Fotografije u tekstu su preuzete s:
http://4.bp.blogspot.com/_B5E5HPIKKBY/TE4oGHYXbuI/AAAAAAAAAb0/-C0tqFZMmXw/s1600/la+paz+trip+192_straight.jpg
http://oxymoronlover.files.wordpress.com/2010/05/saltaangel1.jpg
http://www.destination360.com/south-america/venezuela/angel-falls
http://www.questconnect.org/images/jimmy_angels_plane.jpg
http://www.eazyman.com/breathtaking-angel-falls/
http://googlebliss.blogspot.com/2007/07/worlds-highest-waterfall-angel-falls.html
http://www.onourownpath.com/bolivia/cornholio-visits-his-home-in-lake-titicaca/219/post
http://boliviaclimbing.blogspot.com/
http://www.allaboutperutravel.com/peru-lake-titicaca.htm
http://www.hereorthere.com/members/danapalamara/experience/1082
http://www.beachcomberpete.com/lake_titicaca/
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
