Cilj projekta je promicanje i praćenje glazbenog stvaralaštva učenika i djelatnika škole. U okviru projekta „Solinski ritam” provdeno je školsko istraživanje o glazbenim aktivnostima učenika škole. Anketom su željeli doznati bave li se učenici glazbom na neki način (sviraju li neki glazbeni instrument, bave li se pjevanjem ili folklorom, jesu li članovi nekog KUD-a i sl.), koju vrstu glazbe najčešće slušaju i posjećuju li glazbena događanja u Solinu kao i u HNK u Splitu. Prošlogodišnje istraživanje o sportskim navikama učenika pokazalo je da su učenici škole u velikoj mjeri posvećeni sportu. Zanimalo ih je vrijedi li to i za glazbene aktivnosti.
Polazišne hipoteze za ovo istraživanje bile su sljedeće:
- Učenici su pasivni korisnici glazbenog stvaralaštva tijekom svog slobodnog vremena.
- Učenici radije slušaju popularnu glazbu od klasične glazbe.
- Učenici nemaju naviku posjećivanja kulturnih događaja u svrhu uživanja u glazbenom stvaralaštvu.
Istraživanje je provedeno na učenicima od 1. do 8. razreda. Ukupno je anketirano 262 učenika škole. U ispitivanju korištena je metoda ankete koja kao osnovni izvor podataka koristi osobne iskaze i mišljenja ispitanika o postavljenim pitanjima. Anketa je sadržavala dvanaest pitanja i nije bila anonimna jer su htjeli doznati koji su to učenici zato što su novinari projekta CIMAJ željeli intervjuirati neke od njih. Trebalo je odgovoriti odabirom već ponuđenog odgovora na većinu pitanja, a na tri pitanja dati slobodne odgovore (na pitanja u kojima se traže nazivi glazbene škole, KUD-a ili zbora u koje su učenici uključeni). Anketiranje je provedeno u siječnju 2023. godine. Rezultati su obrađeni statističkom metodom izračunavanja podataka i prikazani su pomoću dijagrama.
Na pitanje bave li se glazbom dobiveni rezultati nam govore da se 31 % učenika na određeni način bavi glazbom u svoje slobodno vrijeme. U prošlogodišnjem školskom istraživanju o prehrambenim i sportskim navikama dobili su rezultate da 84 % učenika razredne nastave i 72 % predmetne prakticira sportske aktivnosti više od dva puta tjedno. U odnosu na bavljenje glazbenim aktivnostima vidi se da se znatno veći broj učenika bavi sportskim aktivnostima.
Način na koji se bave svojim glazbenim aktivnostima govori da velika većina učenika pjeva, njih 51 %, a 44 % učenika svira neki glazbeni instrument. Vrlo mali broj učenika bavi se folklorom, njih 4 %. Od učenika koji se bave pjevanjem, njih 8 % pohađa glazbene škole. Gotovo polovica učenika koji pohađaju glazbene škole ide u solinsku Glazbenu školu „Silvije Bombardelli“, nekolicina ide u Split u Glazbenu školu „Josip Hatze“, a mali broj u privatne glazbene škole „Marjan“ i “Amadeus“.
Može se primijetiti da učenici najčešće realiziraju svoje glazbene afinitete u mjestu boravka. Dio učenika ostvaruje svoje vokalno-glazbene aktivnosti u zborovima, njih 11 %. Najčešće su uključeni u crkveni župni zbor, školski zbor i razna kulturno-umjetnička društva. Najčešći KUD u koji su uključeni je KUD „Salona“ koji djeluje na prostoru grada Solina. U folklorne aktivnosti uključeno je 3 % anketiranih učenika. Najčešće KUD koji pohađaju je KUD „Salona“ u Solinu.
Vrstu glazbe koju učenici najčešće slušaju je pop glazba; 57 % učenika opušta se slušajući ju. U jednakoj mjeri slušaju klasičnu i narodnu glazbu, njih gotovo 14 %. Zatim slijede ljubitelji rock/metal i punk glazbe kojih je 9 %. Dio učenika sluša i novi glazbeni trend trap (moderna inačica rap glazbe), njih 6 %. Najmanje ih sluša jazz, njih 1 %. Koncerte klasične glazbe prati 19 % učenika. Na koncerte u HNK Split ide ponekad i često 21 % anketiranih učenika, a ostali vrlo rijetko i nikad posjećuju koncerte u HNK u Splitu, njih 79 %. Učenici češće posjećuju glazbena događanja na području Solina. 45 % učenika posjećuje ponekad i često razne koncerte i priredbe na Solinskom kulturnom ljetu, u Domu kulture „Zvonimir“, Teatrinu, na Gradini i sličnim mjestima u Solinu.
Istraživanjem je potvrđena teza da su učenici u manjem broju angažirani u glazbenim aktivnostima tijekom svog slobodnog vremena. Znatno manje učenika bavi se glazbenim aktivnostima u odnosu na sportske. Tezu da radije slušaju popularnu glazbu od klasične su potvrdili. Uglavnom učenici koji idu u glazbene škole ili pjevaju u zboru slušaju i klasičnu glazbu. Dobili su podatak da učenici rado slušaju novi glazbeni žanr trap.
Također su potvrdili tezu da učenici nemaju naviku posjećivanja kulturnih događaja u svrhu uživanju u glazbenom stvaralaštvu. Za razliku od rijetke posjećenosti HNK Split, učenici ipak češće posjećuju glazbena događanja na području Solina. Odlaze ponekad, pa i često na razne koncerte i priredbe na Solinskom kulturnom ljetu, u Domu kulture „Zvonimir“, Teatrinu, na Gradini i sličnim mjestima u Solinu.
Na temelju rezultata ovog istraživanja može se zaključiti kako je važno i uključivanje školskih ustanova u promoviranje i populariziranje glazbenih navika učenika. Poželjno je da se djeca susreću od malih nogu s različitim glazbenim žanrovima. Učitelji razredne nastave mogu na tom području odigrati značajnu ulogu potičući učenike na različite oblike glazbenog stvaralaštva. Važno je da u nastavni proces uključe sve glazbene aktivnosti koje su propisane predmetnim kurikulom Glazbene kulture.
Učenici trebaju naučiti prepoznati i razlikovati umjetnička glazbena djela od šund glazbe. Slušanje glazbe kod učenika pobuđuje emocije, pomaže u opuštanju od stresnih situacija što je bitan čimbenik u njegovanju mentalnog zdravlja. Potrebno je više popularizirati klasičnu glazbu. Preporuka je da učenici prate glazbena događanja od najranije dobi te da odlaskom u srednju školu postanu aktivni pratitelji urbane glazbene scene. Također, potrebno je više popularizirati klasičnu glazbu u čemu mogu pomoći i učitelji predmetne nastave. To se može postići organiziranjem posjeta glazbenim kulturnim događanjima koja se realiziraju u kulturnim ustanovama, npr. kazalištima. Važno je uputiti učenike i roditelje u izbor dostupnih glazbenih škola i kulturno-umjetničkih društava.
Velika uloga je i na lokalnoj zajednici koja bi trebala promovira kvalitetnu glazbu i organizirati različite vrste koncerata koje će kod učenika utjecati na razvoj estetskog odgoja.Iz istraživanja je vidljivo da učenici češće posjećuju glazbena događanja u mjestu boravka. Nadasve je bitno, iako to ovim anketiranjem nisu ispitivali, uz pomoć glazbe kod učenika razvijati svijest o važnosti nacionalnog identiteta, ali i otvorenost multikulturalizmu jer to postaje standardom života u moderno doba.
