Pažnja se može definirati kao sposobnost usmjeravanja mentalne aktivnosti na bitnu informaciju te istovremenog isključivanja manje značajnih misli i osjeta. U samoj srži pažnje nalazi se sposobnost koncentracije. Pažnja i koncentracija u velikoj mjeri ovise i o nekim biološko-fiziološkim karakteristikama organizma (npr. o funkcioniranju središnjeg živčanog sustava, poglavito mozga, te o temperamentu osobe). Kod odraslih i kod djece, pažnja, budnost i koncentracija utječu na percepciju svijeta, te predstavljaju središnju ulogu u tome koje će podatke naš um dobiti, a koje neće.
Dječje samopouzdanje i još ponešto
Zdrav osjećaj samopouzdanja može se smatrati djetetovim štitom koji ga brani i čuva od različitih izazova s kojima se svakodnevno neminovno susreće. Čini se da djeca koja se doživljavaju pozitivno i koja se osjećaju dobro sama sa sobom lakše razrješavaju konflikte te lakše odolijevaju negativnim utjecajima i pritiscima, spremnija su na smijeh, više uživaju u životu, te su u svojoj osnovi optimističnija i realističnija. S druge pak strane, djeca s niskim samopouzdanjem konflikte često doživljavaju kao izvore frustracije i tjeskobe.
Tikovi kod djece
Prema stručnoj definiciji, tikovi su nenadani, ponavljajući, brzi, nekontrolirani pokreti i zvukovi koji se mogu opisati kao prenaglašene „karikature“ nekih uobičajenih fizičkih pokreta/zvukova, a pojavljuju se izvan nekog svog uobičajenog konteksta. Prilično su česti tijekom odrasle dobi, ali je njihova pojava naglašenija tijekom djetinjstva; prema nekim istraživanjima, čak 5-20% od sve djece školske dobi razvit će tijekom svog djetinjstva neki tik prolaznog karaktera. U velikoj većini slučajeva, tik je privremeno stanje koje će se riješiti „samo od sebe“. Ipak, kod neke djece tikovi tijekom vremena postaju sve tvrdokorniji i kompleksniji.
Nova (srednja) škola – novi početak
Svaka promjena školske sredine je stresna i pomalo uznemirujuća. Ipak, svakodnevno iskustvo (ali i stručna literatura) pokazuju da učenici najstresnijim i za njih osobno najtjeskobnijim smatraju prelazak iz osnovne u srednju školu.
Sukobi i kako se s njima nositi
Sukobi i neslaganja u adolescentnoj dobi sasvim su uobičajena pojava. U sukobe neminovno dolaziš sa svojim vršnjacima, prijateljima, roditeljima, profesorima.
Čitanje i kako ga zavoljeti
Mnogo ljudi čitanje smatra jednostavnom, pasivnom aktivnošću koja uključuje linearno čitanje riječi i postepeno usvajanje njihovog značenja. Baš suprotno, čitanje je vrlo složen proces koji od čitatelja zahtijeva visoki stupanj aktivnog sudjelovanja te uključuje mnoge kompleksne vještine. Uz pisanje i računanje predstavlja osnovu procesa školskog učenja.
Položaj i popularnost među vršnjacima
Osim članova obitelji, vrlo važnu ulogu u životu svake mlade osobe imaju upravo njihovi vršnjaci. Različite teorije i opsežna istraživanja na području psihologije djetinjstva i mladenaštva potvrdila su da komunikacija i socijalni odnosi s vršnjacima značajno pridonose razvoju moralnog rasuđivanja i tzv. „socijalne inteligencije“.
Empatija kod djece
Empatija je sposobnost razumijevanja emocija drugih ljudi i odgovarajućih načina reagiranja na opažene emocije. Osjećati empatiju prema nekome znači razumjeti što ta osoba osjeća u situaciji u kojoj se nalazi, te razumjeti „što bih ja osjećala i učinila kad bih se nalazila u takvoj situaciji“.
Život bez prijatelja
Mnogo roditelja se često upita je li njihovo dijete – usamljeno dijete. Često pate jer i njihovo dijete pati, jer vrlo često od djeteta čuju izjave poput „Mama, djeca se pod odmorom ne žele igrati sa mnom“ ili „Tata, zašto mene uvijek izaberu zadnjeg za neku igru?“.
ADHD (deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj)
ADHD (skraćenica od eng. Attention Deficit/Hyperactivity Disorder, deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj) je razvojni poremećaj ponašanja koji se pronalazi kod 8-10% djece školskog uzrasta. Iako još nije razjašnjeno zašto, ADHD je tri puta češći kod dječaka nego kod djevojčica. Još uvijek se točno ne zna kako nastaje ADHD sindrom, ali se smatra da ima biološku osnovu.