Zima je omiljeno dječje godišnje doba. Snježne radosti su neizostavni dio dječjih igara predškolske i školske djece. I dok se djeca sanjkaju, grudaju, od velikih snježnih pahulja grade snjegovića, sedmogodišnji Luka sjedi u svojoj sobi i tužno gleda kroz prozor. Već treći dan ima jaku grlobolju i povišenu tjelesnu temperaturu.
Kratkovidnost i dalekovidnost
Među ljudskim organima oči su istinska dragocjenost. Prenose u naš mozak slike svega što se u vidokrugu nalazi. I najbližih sitnih predmeta i onih najudaljenijih. Odmah, kristalno jasno i u najraskošnijim bojama. Omogućuju nam snalaženje u prostoru, kretanje, ispravne pokrete, obavljanje svakodnevnih aktivnosti, uživanje u ljepotama krajolika.
Imunološki sustav
Riječ imunitet je latinskoga porijekla, dolazi od immunis – u nas se prevodi kao otpornost, neprijemljivost. Najkraće rečeno to je sposobnost našega organizma da se odupre zaraznim bolestima ili djelovanju nekih otrova.
Zdrava i nezdrava prehrana
Koju hranu, koliko i kada uzimati za zdrav život? Koja je hrana nezdrava? Na ta pitanja danas je teško odgovoriti, jer nas svakodnevno u novinama i televizijskim emisijama nutricionisti, liječnici, prozvođači hrane i trgovci obasipaju različitim savjetima što i kako jesti.
Zdrava i nezdrava prehrana
Koju hranu, koliko i kada uzimati za zdrav život? Koja je hrana nezdrava? Na ta pitanja danas je teško odgovoriti, jer nas svakodnevno u novinama i televizijskim emisijama nutricionisti (stručnjaci za prehranu, naziv dolazi od lat. nutrire – hraniti), liječnici, prozvođači hrane i trgovci obasipaju različitim savjetima što i kako jesti, a ti savjeti ovise o doktrinama, istraživanjima, iskustvu i o komercijalnim interesima pojedinih trgovaca i proizvođača namirnica.
Mjesečarenje – što je sad to?
Dok spavaju, pojedina djeca a i odrasli, ustaju iz kreveta ili ostaju sjediti na krevetu, hodaju po sobi ili stanu, pale i gase svjetlo, čiste kuću, pričaju kao da s nekim razgovaraju, govor im je nerazgovijetan, a ponekad znaju izaći iz stana, obići područje oko kuće i onda se vratiti u krevet i nastaviti spavati kao da se ništa nije dogodilo.
Atopijski dermatitis – bolest kože
Atopijski dermatitis je kronična (dugotrajna) bolest kože uzrokovana upalom kože ili promjenama na koži. Riječ atopija u hrvatskome prijevodu neobično mjesto kazuje da se bolest može pojaviti posvuda po tijelu, najčešće na vratu, zapešću, podlakticama, bedrima ili gležnjevima. Ponekad, pogađa i genitalno područje, a u muškaraca i područje skrotuma (mošnji u kojima su smješteni testisi). Naziva se i neurodermitis (prvi dio riječi odnosi se na živce, grčki neuro, neuron; lat. nervus – živac, a dugi dio dolazi od derma – grč dermos, derma – koža), jer se pretpostavlja da je bolest posljedica emotivnih ili neurotskih poremećaja. Treba odmah istaknuti: bolest nije moguće u potpunosti izliječiti, ali je liječenje vrlo uspješno (često se uspješno liječi i kod kuće). Izaziva svrbež, crvenilo, perutanje ili žarenje kože, a zna biti neugodna ako primjerice zahvati genitalne organe. Često je nasljedno uzrokovana i povezana s drugim atopijskim bolestima, kao što su astma, alergijski rinitis ili s alergijama koje mogu biti vezane uz visoku tjelesnu temperaturu. U nas se rabi i naziv kronični lišaj.
Kontracepcija – Kako i kada spriječiti neželjenu trudnoću?
Ljubavni odnosi, začeće, trudnoća i rađanje djeteta su veličanstveni darovi prirode koji omogućavaju održanje ljudske vrste i ispunjavaju nas roditeljskom radošću, uzvišenom brigom za odgoj djeteta, jedinstvenom u životu svake osobe. Začeće redovito nastaje kao plod ljubavi, na vrhuncu snošaja (seksualnog odnosa) muškarca i žene.
Važnost kosti u našem tijelu
U ljudskome tijelu ugrađen je izuzetno fin i složen mehanizam koji nam omogućava kretanje, uspravno držanje, saginjanje, upotrebu ruku i nogu, pomicanje glave, otvaranje i zatvaranje čeljusti. Taj mehanizam naziva se sustav pokretačkih organa, a u njemu je posebice važan kostur ili skelet (grčki skeletos). Sačinjavaju ga brojne kosti, od onih velikih do najsitinijih i najosjetljivijih.
GERB – bolest u porastu
Sunčani dani nas vesele, unose radost i promjenu raspoloženja, pojačavamo svoje aktivnosti i mijenjamo način prehrane što kod nekih ljudi može izazvati neobične reakcije.
Nakon konzumacije prženog, pečenog krumpira i mesa, kod prekomjernog uzimanja gaziranih sokova, mlijeka i drugih mliječnih proizvoda mogu se javit bolovi u predjelu želuca, osjećaj nadutosti i pečenja te općenito prisutnost nelagode i boli u gornjem dijelu trbuha.