Zdravstveni rizici pušenja dobro su poznati, pa ipak sve više djece i mladih počinje pušiti. Smatra se da je otprilike 90% odraslih pušača svoju nezdravu naviku (ili ovisnost) započelo još dok su bili maloljetni (ili čak djeca). Važno je pobrinuti se da dijete razumije koji su zdravstveni i psihološki rizici te negativne strane ovisnosti o nikotinu. Odgoj djeteta u atmosferi povjerenja, prihvaćanja, razumijevanja i sigurnosti, zatim pružanje informacija o rizicima pušenja, kao i uspostavljanje jasnih i argumentiranih pravila vezanih uz pušenje – sve to pomaže u zaštiti djeteta te prevenciji razvoja ove navike.
Priča o vitaminima – Vitamin C
Da nam tijekom kišnih jesenskih i hladnih zimskih dana virusi i bakterije ne izazivaju stalne nelagode, prehlade i ozbiljne bolesti pobrinuo se mađarski fiziolog Albert Szent-Györgyi (1893.-1986.) koji je otkrio vitamin C i za taj briljantni prinos očuvanju našega zdravlja 1937. godine dobio Nobelovu nagradu.
Priča o vitaminima – Vitamin D
Danas ćemo se podsjetiti na vitamine, posebne sićušne tvari koje svakodnevno, zajedno s hranom, unosimo u naše tijelo, a bez kojih ne može funkcionirati niti jedan organizam živih bića. Sam pojam vitamini govori koliko su te čestice važne za život, jer je u osnovi naziva latinska riječ vita – život. Drugi dio riječi amini označava organske spojeve koji se izvode iz amoniaka. Tako se vitamin i i drugim stranim jezicima naziva isto pa je npr. u engleskom vitamin, a u francuskom (vitamine). Ime vitamin nadjenuo je poljski bioznanstvenik Kazimir Funk 1912., međutim prvi je uspio izolirati vitaminsku česticu iz rižine opne Japanac Umetaro Suzuki 1910.).
Virusi hepatitisa
Hepatitis je upalna bolest jetre (grčki hepatos – jetra) izazvana virusom koji je sličan (srodan) jetrenim stanicama hepatocitima. Zbog te bliskosti virus je dobio naziv hepatotropni virus. Ta sitna, zloćesta čestica, koja se mjeri nanometrima i vreba čovjeka na svakome koraku, dijeli se po svojim svojstvima na nekoliko vrsta, a u organizmu izaziva pet vrsta hepatitisa koji su u medicini sistematizirani kao: hepatitis A, B, C, D i E.
Trebamo li zadržavati vjetrove?
Svaki čovjek u svom probavnom sustavu, nakon uzimanja hrane i njene prerade, ima plinove koji se dijelom apsorbiraju u crijevima, a dijelom izlaze iz organizma podrigivanjem ili preko debelog crijeva. Prerada hrane ima svoj istančani redoslijed koji je, zbog današnjeg stila života i loših prehrambenih navika, vrlo često narušen. Upravo zbog toga, u probavnom sustavu, nastaju velike količine plinova koji se obilno ispuštaju. Taj se proces ispuštanja naziva flatulencija (od lat. flatus – vjetar), meteorizam (grčki meteorizein – naduti, dizati u vis), nadutost trbuha, a u narodu se uobičajeno rabe riječi ispuštanje vjetrova, ili naprosto vjetrovi (prema lat. flatus – vjetar).
Pretilost i prekomjerna težina
Kad se govori o debljini, važno je prije svega razlikovati pojmove: debljina i prekomjerna težina. Pojam prekomjerna težina znači težinu iznad normalnih vrijednosti, dok je pojam debljina teži stupanj gojaznosti koju nazivamo pretilost. Za procjenu pretilosti služi indeks tjelesne mase – ITM, kojeg možemo dobiti ako tjelesnu težinu u kilogramima podijelimo s kvadratom tjelesne visine u metrima.