Čitanje naglas, moglo bi se reći da tako sve počinje. Slušanje priča koje nam roditelji i bake i djedovi čitaju dok smo djeca, do odgajateljica u vrtićima koje uz čitanje priča naglas provode i aktivno slušanje, uče kritičkom promišljanju i povezivanju činjenica sve do početka osnovne škole kada se u razrednoj nastavi uči pravilno čitati, spajati riječi u rečenice i koncentrirano i svrhovito čitati tekstove i lektire.
Kada smo bili djeca, boravak ispred malih ekrana bio je ograničen. Još se uvijek nostalgično sjećamo crtanog filma u 19 sati i 15 minuta prije Dnevnika jer nekima je to bila jedina mogućnost kada su mogli nešto pogledati na televiziji. Vrijeme smo provodili vani, na svježem zraku i u igri za koju nikada nije bilo dovoljno vremena.
Pisali smo o refleksiji kao o jednom o najmoćnijih oružja suvremenog obrazovanja. Refleksija je, podsjećamo, vrlo moćna strategija i komponenta za promjene kojom se postiže zadovoljstvo i smisao onoga što se radi, proučava i reproducira. Refleksija potiče sposobnost učenika, ali i nastavnika za razborito slijeđenje rezultata dobre prosudbe koja na kraju rezultira razumijevanjem sadržaja, konteksta i sebe samoga.
Što je intrinzična motivacija? Intrinzična ili unutarnja motivacija sve je ono što učenike navodi na aktivnost, određuje njezin smjer, intenzitet i trajanje. Intrinzična je motivacija neovisna o potencijalnim materijalnim i socijalnim dobitcima. Proces učenja i stjecanja znanja uvjetovan je i motiviran prirodnom znatiželjom i samostalnim interesom za sadržaj učenja.
Zašto je uopće važno imati snažnu i pozitivnu povezanost s učenicima? Nastavnik svakodnevno aktivno sudjeluje u odgojno-obrazovnom procesu svakog svog učenika. Pozitivan, iskren i otvoren odnos između nastavnika i učenika, temelj su odgojno-obrazovnog procesa. Kako ga postići, pročitajte u nastavku teksta.
S vremena na vrijeme u javnosti se pojavi priča o djeci koju je život primorao brinuti se o bolesnim roditeljima, bakama i djedovima – djeci iz tišine. Njihova požrtvovnost, zrelost te ponajprije odgovornost zadivljuju čitatelje. Međutim, svjesnost o djeci koja su na sebe preuzela teške životne terete još uvijek je mala, gotovo nevidljivo primjetna. Baš poput njih. U tišini pokušavaju balansirati između obveza u obitelji i školski. Mladi njegovatelji, djeca koja više nisu djeca.
Informacijska pismenost je vještina koja se može implementirati u svaki nastavni predmet. Njome se podržava učinkovit pristup informacijama, a učenici pritom razvijaju kritičko mišljenje i promišljanje, kako riješiti problem, donošenje odluka i istraživanje različitih mogućnosti.
Razlozi popravka ili pada razreda na kraju godine mogu biti različiti. Dijete u tim trenucima zasigurno prolazi mnogobrojne negativne osjećaje koji uključuju frustraciju, pad samopoštovanja, osjećaj neuspjeha, tugu i strah.
Znanstvena su istraživanja pokazala kako introvertirane osobe vole društvo jednako kao i ekstrovertirane, ali na drugačiji način obnavljaju i nadoknađuju svoju energiju.
U prvom dijelu pisali smo o tome zašto je učinkovito ponavljanje znanja bez sumativnog vrednovanja važno jer pridonosi boljem usvajanju i razumijevanju gradiva, potiče refleksiju te kako naučeno primijeniti u svakodnevnom životu.