Pod pojmom autohtone pasmine podrazumijeva se pasmina određene vrste domaće životinje usko povezane za određeno zemljopisno područje i podneblje. Autohtona pasmina nastaje dugotrajnim i sustavnim križanjima dviju ili više pasmina određene vrste, a njen nastanak smatra se dijelom nacionalnog identiteta (stvorena u svrhu što bolje adaptacije i lakšeg uzgoja na određenom području).
Zadnjih nekoliko desetljeća, kako u svijetu tako i kod nas, izrazito se razvila nova disciplina u svijetu medicinske terapije; tzv. terapijsko jahanje. Razvoj terapijskog jahanja nikako ne bi bio moguć bez konja, domaće životinje koju čovjek već tisućama godina koristi za obavljanje velikog broja poslova i aktivnosti poput poljoprivrednih radova, transporta, sporta ili jednostavno razonode.
Jedna od najopasnijih i svakako najotrovnijih vrsta pauka, kako u Europi tako i kod nas, jest crna udovica. Već sam naziv ovog osmero nožnog člankonošca nagovještava potencijalnu opasnost.
Kada netko spomene priobalje i Dalmaciju većina od nas prvo pomisli na plavetnilo Jadranskog mora a ne na krš i crnogorične šume kojima obiluje ovo područje naše zemlje. Kada pak netko spomene životinje koje žive u Dalmaciji opet će većina pomisliti na stanovnike Jadranskog mora kao što su bezbrojne vrsta riba, školjaka i puževa.
Danas su mačke kao kućni ljubimci popularnije nego ikada te – vjerovali ili ne – mnogobrojnije od pasa. Tako je u Europi i Sjevernoj Americi čak 180 milijuna mačaka pronašlo svoj dom i žive kao kućni ljubimci.
Jadransko more dio je ekosustava Sredozemnog mora, s velikom biološkom raznolikošću. Smatra se jednim od najbogatijih i najčišćih morskih ekosustava na svijetu. Prema neslužbenim podacima, u Jadranu živi i razmnožava se između sedam i osam tisuća životinjskih i biljnih vrsta i podvrsta (prema rezultatima posljednjih istraživanja taj broj mogao bi biti i puno veći, do čak dvanaest tisuća vrsta).
U svakodnevnim aktivnostima susrećemo velik broj životinjskih vrsta koje nisu domaće životinje i kućni ljubimci (divlje su životinje), a igrom slučaja s njima dijelimo isti životni prostor. Uništavanjem i urbanizacijom do tada divljih prirodnih površina čovjek je prostor koji ga okružuje prilagodio isključivo sebi i svojim potrebama rijetko razmišljajući da je time negativno utjecao na prirodna staništa i životne navike mnogih životinjskih vrsta.
Velik dio ljudi koji se odluče nabaviti psa, već unaprijed zna kakvog psa želi. Postoje dvije osnovne podjele pasa: čistokrvni psi i križani psi (ne „mješanci“!).
Iznimno velika biološka raznolikost biljnih i životinjskih vrsta te velik broj zaštićenih prirodnih područja (rezervati, nacionalni parkovi i parkovi prirode) dokaz su da je Hrvatska područje veoma raznolikih i dobro očuvanih prirodnih ljepota.
Dalmatinski pas, Posavski gonič, Istarski gonič oštre dlake i Tornjak četiri su hrvatske autohtone pasmine o kojima će ovoga puta biti riječi.