Divlje životinje su svuda oko nas. Šetajući gradskim ulicama i parkovima, uživajući u moru, jezerima, vrtovima i planinskim putevima nailazimo na velik broj divljih životinja a da ponekada toga nismo ni svjesni. U ovome tekstu pisat ću o životinjskim vrstama koje susrećemo u gradovima (a nisu kućni ljubimci i domaće životinje).
Sve današnje pasmine pasa potječu od zajedničkog pretka, europskog sivog vuka (Canis lupus). Procesom domestikacije i križanjem, čovjek je stvorio mnogobrojne pasmine pasa različitih svrha.
Prijateljstvo između čovjeka i psa seže u daleku prošlost. Najstariji pisani dokazi suživota pasa i ljudi stari su oko petnaest tisuća godina a nađeni su u špilji Kniegrotte u Švicarskoj, te u iskopanoj grobnici u Njemačkoj, nedaleko grada Bonna.
Ograđivanje vanjskih prostora u svrhu uzgoja biljaka započelo je prije više od 10.000 godina, a povjesničari tvrde da je taj prvi ograđeni vrtni prostor bio neka vrsta barijere koja je služila za zaštitu uroda od životinja i pljačkaša.
U ovom serijalu tekstova o životinjama pobliže ću vas upoznati s odabranim životinjskim vrstama koje možete susresti u svakodnevnom životu (a nisu kućni ljubimci ili domaće životinje).
Afrički tvor (kod nas poznat kao tvorić ili feret) zanimljiva je životinjica koja je u zadnjih desetak godina osvojila srca ljudi diljem svijeta i postala jedan od najatraktivnijih i najtraženijih kućnih ljubimaca.
U današnjem modernom društvu, kako kod nas, tako i u cijelom svijetu, postoji velik broj ljudi koji imaju strah od raznih vrsta paukova, pa tako i tarantula. Strah od pauka naziva se arahnofobija.
Kada bismo morali definirati što je vrt, rekli bismo da je to poljoprivredna površina različitih veličina na kojoj raste velik broj biljnih vrsta. Ljudi vrtove koriste kako bi na njima uzgajali biljke za prehranu (različite vrste voća i povrća), ukrasno cvijeće, grmolike biljke i drveće.
Rijeke su tekućice kojima teče slatka voda. Svaka rijeka ima svoj početak, odnosno izvor koji se nalazi u planinama ili brdima, i kraj koji završava u drugoj rijeci ili moru.
Jadransko more dio je Sredozemnog mora, površine gotovo sto četrdeset tisuća kvadratnih metara. Ono je plitko, poluzatvoreno more, neznatne veličine u odnosu na oceane, no u njemu živi velik broj biljnih i životinjskih vrsta.