Pri spomenu nosoroga prvo što nam pada na um je njegovo najvidljivije obilježje – jedan ili dna roga, ovisno o vrsti. Iako je vrlo čvrst, nosorogov rog nije od koštane tvari, nego je jedne vrste proteina koji se nalazi i u dlakama. Do sada najveći poznati rog bio je dug 1,58 m. Nosoroge su ljudi ubijali desetljećima iz raznih razloga, no najčešće da se domognu njihovih rogova. Tako su npr. muškarci iz sjevernog Jemena plaćali ogromne svote za ove rogove jer se od njih izrađuju rezbarene drške za njihove tradicionalne bodeže – jambias. Osim toga, dalje na istoku, u Indiji i Kini, vjeruje se da su nosorogovi rogovi ljekoviti pa su zbog toga jako traženi i skupi.

Biti građanin carskog Rima značilo je živjeti u srcu Carstva i biti okružen predivnim hramovima, kupati se u javnim kupeljima, posjetiti Koloseum i vidjeti spektakularne borbe gladijatora, kupiti nekoliko robova… No to je također značilo plaćati porez, čekati na mobilizaciju te živjeti u vrlo bučnom, smrdljivom, zadimljenom i prašnjavom gradu, prepunom različitih jezika i ljudi različitih rasa.

Ljudi su s divljenjem slušali prve radioemisije iz udaljenih gradova. No danas smo se toliko navikli na radiotehniku da se ne čudimo ni kad čujemo astronauta kako se javlja zemaljskoj kontroli. Radiovalovi su vrsta zračenja koje ima električna i magnetska svojstva.

Ono što ne mogu naše oči, uspjelo je radiouređajima. Računalnom obradom radarskih signala formirana je prostorna slika Venerina reljefa te je izrađena geografska karta. Dvije trećine površine blago su valovite; to su ravnice duge stotinama kilometara, s visinskim razlikama od 100 metara.

Najsjajniji na nebu, prvi do Zemlje i gotovo jednake veličine planet ima površinu na kojoj čovjek ne bi preživio. Venera je gotovo iste veličine kao Zemlja; naš planet u promjeru ima 12.756 km, a Venera 12.104 km. Masa joj je za 11% manja od Zemljine a isto tako i sila teža. Neprozirne je, guste i oblačne atmosfere, a fizičko stanje površine upoznato je tek dolaskom svemirskih letjelica.