Opasna kombinacija tipki
Digitalni mediji za pohranu i objavu podataka pred korisnike stavljaju novi izazov, i to upotrebom dvije kombinacije tipki <ctrl+c><ctrl+c> <ctrl+c> i <ctrl+v><ctrl+c><ctrl+v><ctrl+v><ctrl+v>. Izazov može biti manji ili veći, izazov kojim se može prekršiti i zakon. Zabrinjavajuće je ako nismo svjesni da je ta jednostavna aktivnost, kad je riječ o autorskom djelu, definirana zakonom.</ctrl+v></ctrl+v></ctrl+v></ctrl+c></ctrl+v></ctrl+c></ctrl+c></ctrl+c>
U današnje vrijeme kad tehnologija ulazi u sve domene društva, a i u obrazovanje, učitelj je u poziciji da najčešće mora sam osigurati digitalne obrazovne sadržaje za svoje učenike. Korištenje postojećih, ali i izrada autorskih sadržaja traži znanje o autorskim pravima. Navedeni problem može se projicirati na cijelu obrazovnu vertikalu, od vrtića pa do sveučilišta i znanstvenih institucija. Problematika je, naravno, puno šira od običnog Copy-Paste. Možemo govoriti o piratskom preuzimanju filmova, softvera, glazbe, presnimavanju istog, ali i o autorskim pravima izvan domene digitalnog.
Već iz vremena Gutenberga
Autorsko pravo se bavi pravima stvaratelja na njihovim autorskim djelima. Autorskim pravom se ne štite ideje, već materijalni izričaj tih ideja. Pravo se stječe automatizmom, bez posebnog naglašavanja, a njime se štite objavljena i neobjavljena djela. Autorskim pravom štite se stvaratelji od neovlaštenog korištenja, ali i svi oni koji se bave distribucijom autorskih djela. Zaštita autorskih prava trebala bi osigurati poticajno okruženje za inovativnost i kreativnost.
Već se u rimskom pravu spominje autorsko djelo, ali se vezuje s materijalom koji je korišten za izričaj ideje. Svijest o autorskom pravu kao originalnoj intelektualnoj tvorevini pojavila se izumom tiskarskog stroja radi zaštite autorskih prava tiskanih djela. Prvi zakon o autorskom pravu donesen je u Velikoj Britaniji 1709. godine. U Hrvatskoj je prvi zakon o autorskim pravima donesen još u Ugarskom saboru 1884. godine. Danas važeći Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine, 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14). u Republici Hrvatskoj je naslijedio zakon iz 1991. koji se u više navrata mijenjao s obzirom na razvoj tehnologije i promjene uvjetovane usklađivanjem s pravnom stečevinom Europske unije. Dvije osnovne konvencije koje štite autorska prava na međunarodnoj razini su Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela iz 1886. i Univerzalna (Svjetska) konvencija o autorskom pravu iz 1952. sa svojim izmjenama i dopunama. Radi zaštite intelektualnog vlasništva, UN je 1967. godine osnovao Svjetsku organizaciju za intelektualno vlasništvo (engl. World Intellectual Property Organization – WIPO). Autorska prava spadaju u kategoriju prava intelektualnog vlasništva koje se može podijeliti na industrijsko vlasništvo, autorsko i srodna prava, te na neformalne oblike intelektualnog vlasništva.
Zakonska regulativa
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03) uređuje pravo autora na njihovim djelima iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja te srodna prava umjetnika izvođača na njihovim izvedbama, prava proizvođača fonograma na njihovim fonogramima, prava filmskih producenata na njihovim videogramima, prava organizacija za radiodifuziju na njihovim emitiranjima, prava nakladnika na njihovim izdanjima te prava proizvođača baza podataka na njihovim bazama podataka.
Autorsko pravo pripada jednoj fizičkoj osobi ako je sama sastavila autorsko djelo, većem broju autora ako su zajednički sastavili djelo ili koautorima ako su zajedničkim radom stvorili autorsko djelo.
Autorsko djelo – da
Autorsko djelo (NN 167/03) je originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu.
U autorska djela spadaju jezična djela, bila ona pisana, govorna ili računalni programi, glazbena djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska i pantomimska djela, djela likovne umjetnosti, djela arhitekture, djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnom fotografskom, audiovizualna djela, kartografska djela i prikazi znanstvene ili tehničke prirode.
Autorskim djelom smatraju se i sve originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, poput prijevoda, prilagodbi i glazbenih obrada, prijevoda službenih tekstova iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva ako ne služe javnom informiranju, zbirki samostalnih autorskih djela, podataka ili drugih oblika kao što su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl.
Autorsko djelo – ne
Autorskim djelom ne smatraju se ideje, postupci, metode rada, matematički koncepti, otkrića, službeni tekstovi za informiranje javnosti iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva te dnevne vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija. Premda narodne književne i umjetničke tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, za njih se plaća naknada u državni proračun radi unaprjeđenja odgovarajućeg stvaralaštva s odgovarajućeg područja.
Autorska prava – što i koliko
Autorsko pravo sadrži moralna, imovinska i druga prava autora. Moralnim pravima se štiti duhovna i osobna veza autora s njegovim djelom, a imovinskim pravima svi materijalni interesi autora.
Autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, osim ako zakonom nije drukčije određeno. Ako su koautori nositelji zajedničkoga autorskog prava na stvorenom autorskom djelu, rok se računa od smrti koautora koji je najduže živio. Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro, svatko ga može koristiti bez ograničenja, a u Republici Hrvatskoj uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti ili ugleda autora.
Pogrešna shvaćanja autorskih prava – Misconception
U javnosti se često pojavljuju pogrešno shvaćena autorska prava kao posljedica nepoznavanja istih. Evo nekoliko primjera:
- ako autor ne zaštititi djelo i/ili ako to nije posebno naglašeno, ono nije zaštićeno autorskim pravom.
- ako se djelo nalazi u javnoj domeni, može se slobodno koristiti, prilagođavati i mijenjati.
- ako se djelo koristi u nekomercijalne svrhe, autorska prava nisu ugrožena.
Creative Commons
Kako danas živimo u umreženom svijetu, u neprekidnoj komunikaciji i suradnji u kojoj se digitalni sadržaji neprekidno razvijaju, razmjenjuju i dorađuju i učitelji se umrežavaju (PLN – Personal Learning Networks), otvaraju svoje učionice, ruše jezične barijere te dijele svoje digitalne obrazovne sadržaje. Dijeljenjem se sadržaji množe! Kako bi jednostavnije podijelili sadržaje, a isto tako i koristili podijeljene sadržaje, Creative Commons licenca donijela je odlično rješenje koje se razlikuje od uobičajenih okvira autorskih prava. Creative Commons licence reguliraju uvjete pod koji se digitalni sadržaji umnožavaju, dijele i prerađuju.
Postoje četiri osnovne oznake koje definiraju Creative Commons licence:
Imenovanje autora – Attribution (by) – djelo se smije kopirati, dijeliti, mijenjati i prerađivati, čak i u komercijalne svrhe, ali se mora navesti autor izvornog djela
- Dijeli pod istim uvjetima – ShareAlike (sa) – djelo se smije kopirati, prikazivati, mijenjati te se mora dijeliti pod istim uvjetima
- Nekomercijalno – NonComercial (nc) – djelo se smije kopirati, dijeliti, prikazivati i mijenjati, ali ne u komercijalne svrhe
- Bez prerade – NoDerivatives (nd) – djelo se smije kopirati, dijeliti, prikazivati, ali se ne smije koristiti u komercijalne svrhe.
Kombinacijom ovih oznaka, definirano je šest različitih licenci, od najblaže do najstrože.
Imenovanje CC BY
Licenca dopušta korištenje, izmjenu i preradu djela, čak i u komercijalne svrhe, dokle god se navodi autor izvornog djela.
Imenovanje – Dijeli pod istim uvjetima CC BY-SA
Licenca dopušta korištenje, izmjenu i preradu djela, čak i u komercijalne svrhe, dokle god se navodi autor te se djelo dijeli pod istim uvjetima.
Imenovanje – Bez prerada CC BY-ND
Licenca dopušta korištenje, komercijalno i nekomercijalno, dokle god se djelo dijeli cjelovito i u neizmijenjenom obliku, uz isticanje autorstva.
Imenovanje – Nekomercijalno CC BY-NC
Licenca dopušta korištenje, izmjenu i preradu autorskog djela u nekomercijalne svrhe. Prerađeno djelo ne mora biti licencirano pod istim uvjetima.
Imenovanje – Nekomercijalno – Dijeli pod istim uvjetima CC BY-NC-SA
Licenca dopušta korištenje, izmjenu i preradu djela u nekomercijalne svrhe, pod uvjetom da se navede autor izvornog djela i da se djelo licencira pod istim uvjetima.
Imenovanje – Nekomercijalno – Bez prerada CC BY-NC-ND
Najrestriktivnija licenca koja dopušta korištenje i dijeljenje pod uvjetom da se navede autor, ali se djelo ne smije mijenjati ili koristiti u komercijalne svrhe.
Za djela koja su u području javne domene, koristi se dodatna licenca CC0 za besplatno korištenje sadržaja javnog vlasništva (engl. Public Domain). U Republici Hrvatskoj i u ovom slučaju treba navesti autora djela ako je poznat.
Otvoreni obrazovni sadržaji
Otvoreni obrazovni sadržaji (eng. Open Educational Resources) ili skraćeno OER obrazovni sadržaji objavljeni su najčešće pod nekom od Creative Common licencom ili su pod otvorenom licencom u javnoj domeni. Njihovo glavno svojstvo otvorenosti odnosi se na mogućnost legalnog i slobodnog prijepisa, upotrebe, prilagodbe i dijeljenja među korisnicima.
Hrvatski mrežni prostor oskudijeva otvorenim obrazovnim sadržajima. Jedan od rezultata projekta e-Škole bit će i repozitorij otvorenih obrazovnih sadržaja. Nekoliko primjera OER-a:
• CARNetov repozitorij www.skole.hr/digitalni-sadrzaji
• Toni Milun portal www.tonimilun.com/
• Portal za besplatnu pripremu državne mature www.mojamatura.net
• Dio repozitorija izdavačke kuće Profil-Klett www.profil-klett.hr/repozitorij.
Besplatne slike i glazba na internetu
Prilikom izrade digitalnih obrazovnih sadržaja treba voditi računa o izvoru i o autorskim pravima slika koje se koriste. Skup referentnih izvora besplatnih slika nalazi se na CARNetovom e-Laboratoriju.
Slika 1. Napredno pretraživanje
Prilikom pretraživanja slika putem Google tražilice mogu se zadati kriteriji pretraživanja slika s Creative Commons licencama, dok tražilica Bing u Office alatima automatski nudi samo takve slike.
Slika 2. Pretraživanje u tražilici Bing
Detaljni uvjeti korištenja slika moraju se pročitati na izvornoj stranici slike. Pristup brojnim tražilicama i stranicama koje sadrže besplatne slike moguć je s Creative Commons mrežne stranice https://search.creativecommons.org/.
Na mrežnim stranicama mogu se pronaći i izvori besplatne glazbe. Slijede preporuke takvih izvora: Šest dobrih izvora za besplatnu glazbu i zvučne efekte (engl. Six Good Placese to find Free Music and Sounf Effect) i Malbertove melodije (engl. Malbert`s Melodies).
Sadržajno ograničenje autorskih prava – „Fair Use“
U nedostatku otvorenih sadržaja koji se dijele pod otvorenom ili Creative Commons licencom, postavlja se pitanje smijemo li u obrazovne svrhe koristiti sadržaje zaštićene autorskim pravima te smijemo li ih kopirati. Hrvatskim zakonima je kopiranje sadržaja zabranjeno, osim ako zakonom nije drugačije navedeno.
U svrhu olakšavanja nastave, u Zakonu o autorskim pravima i srodnim pravima postoje posebne odredbe koje reguliraju korištenje autorskih djela u određenim okolnostima bez dozvole nositelja autorskog prava (citiranje, korištenje za olakšanje nastave). U propisima se navodi korištenje primjerenog i opravdanog opsega materijala koji se može za takve potrebe koristiti. Pri tom se ne smiju ugroziti prava autora u zaštiti njihovih autorskih djela. U SAD-u se ovakav način korištenja autorskih djela naziva „Fair Use“. Medicinski fakultet u Zagrebu objavio je svoja iskustva u korištenju autorskih djela u virtualnom okruženju te izdvojio zakonske propise za regulaciju korištenja istih.
Korak naprijed
Premda budućnost donosi nove izazove i dileme u kojem smjeru će se razvijati autorska prava, poznavanje postojećih mogućnosti i zakonskih odrednica može biti korisno u svakodnevnom radu pojedinca i u poučavanju mladih o korištenju digitalnih i online resursa.
Izvor slika:
CC oznake https://creativecommons.org/licenses/
1. Zakonski dio teksta se temelji na Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine, 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14).
2. Creative Commons licence https://creativecommons.org/
