Cvjetovi su žute boje, a plodovi istog imena kao i biljka rastu u obliku grozdova koji mogu sadržavati 50 do 150 pojedinačnih plodova.
Prosječna banana teži oko 120 grama i duga je oko 15 cm. Sadržaj unutar kore je mesnati, meki dio krem do žute, narančaste, ili čak kestenjaste boje. Može biti čvrst, čak i gumenast kada je nezreo, mijenjajući se u nježan i satenast, ili pak mek i brašnast kada sazri. Okus može biti blag i sladak ili polukiseo, s jabučnom aromom. Jedan od simbola banane je njena prepoznatljiva žuta boja zrelog ploda, ali nisu sve banane takve. Danas je rasprostranjeno više od 100 podvrsta banana koje su obuhvaćene dvjema vrstama: slatke banane (Musa sapienta, Musa nana) i brašnaste banane (Musa paradisiaca).
Potječe iz Jugoistočne Azije, ali raste u svim tropskim dijelovima svijeta (Južna i Jugoistočna Azija, najveći dio Afrike te Srednja i najveći dio Južne Amerike). U Maleziji je poznata već 4000 godina, odakle je prenesena na Filipine i u Indiju, a informaciju o njezinom rastu donijela je vojska Aleksandra Velikog 327. godine prije Krista. Arapski su je trgovci donijeli u Afriku gdje su se s njome upoznali Portugalci koji su je krajem 15. stoljeća prenijeli u obje Amerike. Danas su njezini najveći uzgajivači u Kostariki, Meksiku, Ekvadoru i Brazilu. Zahvaljujući sustavu rashlađivanja i mogućnosti brzog transporta to se voće može kupiti na tržnicama u svim dijelovima svijeta.
Energetska i nutritivna vrijednost
Banane sadrže 74% vode, 1% bjelančevina, 0,5% masti, 13,5% šećera, 23% ugljikohidrata i 3,4% biljnih vlakana. Bogate su kalijem i manganom a sadrže i magnezij, kalcij, fluor, fosfor, željezo, cink i bakar. Banane su isto tako bogate i vitaminima, najviše sadrže beta-karoten, vitamine grupe B, te vitamine C i E.
Nezrele banane sadrže oko 25% škroba i tek oko 1% šećera. Prirodna enzimska reakcija zrenja dovodi do konverzije ovako visoke razine šećera iz škroba, tako da zrele banane sadrže oko 20% šećera. Sadrži i probiotske šećere, fruktooligosaharide (inulin).
Ljekovitost
Bogate su kalijem, ključnim mineralom koji pomaže u normalizaciji krvnog tlaka, funkcije srca, radu stanica, a od vitalne je važnosti za kontrakciju mišića i pravilan rad živčanog sustava. Dosadašnje mnogobrojne studije pokazale su da prehrana bogata kalijem, magnezijem i dijetalnim vlaknima znatno smanjuje rizik od srčanog udara.
Banana sadrži triptofan, aminokiselinu koju tijelo pretvara u serotonin, poznat po tome što opušta, poboljšava raspoloženje i daje osjećaj sreće.
Zrele banane sadrže tvari koje djeluju na dva načina: aktiviraju epitelne stanice sluznice želuca tako da proizvode debeli zaštitni sloj sluzi koji predstavlja barijeru želučanoj kiselini i eliminiraju bakterije iz želuca (osobito Heliobacter pylori) za koje se pouzdano zna da uzrokuju nastanak čira. U jednoj od studija pokazalo se kako mješavina banane i mlijeka bitno smanjuje lučenje želučane kiseline.
Banane su i dobar izvor pektina, topljivih vlakana, koji upijaju tekućinu te na taj način potpomažu normalnu peristaltiku (pokretljivost) probavnog kanala i olakšavaju izlučivanje stolice.
Ujedno banane povećavaju sposobnost vlastitog organizma da apsorbira kalcij, pa time ovo voće posredno pomaže usporavanju gubitka kalcija iz kostiju kod bolesti kao što je osteoporoza.
Velika količina fruktooligosaharida u banani hrana su probiotičkim bakterijama, normalnim stanovnicima ljudskih crijeva, čiji se broj povećava, a na taj način i njihova produkcija vitamina i probavnih enzima kojima omogućavaju apsorpciju važnih nutrijenata, pa tako i kalcija. S time je povezano i znatno smanjenje rizika od karcinoma crijeva.
Kupovina i čuvanje
S obzirom na to da se banane ubiru s drveta dok su još zelene, nije neuobičajeno da se zelenkaste nađu u trgovinama. Općenito, banane bi trebale biti sjajne površine, bez većih oštećenja, čvrste, ali ne previše.
Kupovina banana ovisi o vremenu kada će biti konzumirane, pa tako:
- Žute banane s malo zelenih rubova mogu se kupiti kada se ne namjeravaju konzumirati odmah, a potrebno ih je ostaviti da dozriju na sobnoj temperaturi.
- Ako će se konzumirati odmah, trebaju se kupiti žute banane s malim smeđim pjegama. Čak i kada kora počinje tamnjeti, meso će ostati netaknuto. Mogu se čuvati u hladnjaku nekoliko dana, ali prije konzumacije ih treba staviti na sobnu temperaturu.
Banane se mogu i zamrznuti, i to tako da im se skine kora ili od njih napravi kašica. Kako ne bi izgubila boju, prije zamrzavanja treba dodati limunov sok. Tako zamrznute banane mogu se čuvati otprilike dva mjeseca.
Banane se mogu i sušiti narezane na ploške, koje se kasnije mogu konzumirati kao grickalice, u kombinaciji s žitaricama za doručak.
