Zabrane i ograničenja pokazale su se kao dvosjekli mač. Smanjenjem izloženosti internetu, smanjuje se i vjerojatnost konzumiranja štetnih sadržaja, kao i drugi rizici, ali djeca istovremeno ostaju uskraćena za brojne mogućnosti te znanja i vještine potrebne da bi ravnopravno participirala u današnjem društvu.
Kako je istaknuto u Općoj napomeni UN-a br. 25, djeca imaju jednaka prava u digitalnom, kao i u stvarnom svijetu, stoga “digitalna apstinencija” nije rješenje. Ipak, djeca su na internetu izložena brojnim rizicima, poput neprimjerenih i štetnih sadržaja, krađe podataka i nepoštenih marketinških praksi koje iskorištavaju njihovo neiskustvo i manjak samokontrole.
Kako bi se umanjili rizici kojima su djeca i mladi izloženi, Europska komisija je usvojila novu Europsku strategiju za bolji internet za djecu (BIK+) čiji je glavni cilj “omogućiti zaštitu, poštivanje i jačanje položaja djece na internetu”.
Nova strategija ažurirana je verzija strategije iz 2012., koja je rezultirala uspostavljenjem mreže centara za sigurniji internet, a prethodilo joj je opsežno savjetovanje s djecom, roditeljima, nastavnicima, IKT sektorom i medijskom industrijom, civilnim društvom, akademskom zajednicom te međunarodnim organizacijama i državama člancima.
Tijekom proteklog desetljeća informacijske i komunikacijske tehnologije su se ubrzano razvijale i mijenjale, kao i način na koji ih koristimo. Suvremene tehnologije omogućuju korisnicima interakciju, komunikaciju i dijeljenje sadržaja s drugima, no aplikacije i platforme koje se pri tome koriste, uglavnom nisu prilagođene ni namijenjene djeci.
Prema rezultatima istraživanja EU Kids Online iz 2020. većina djece u dobi od 9 do 16 godina navodi da se pametnim telefonima koristi “svakodnevno” ili “gotovo cijelo vrijeme”, a vrijeme provedeno na internetu gotovo se udvostručilo u usporedbi s 2010. Pandemija Covida-19 dodatno je naglasila važnost digitalnih tehnologija u suvremenom životu, ali i upozorila na opasnosti koje prijete na internetu (dezinformacije, online nasilje, pretjerana upotreba tehnologija, krađa podatak), kao i na posljedice koje na društvo i pojedinca može imati tzv. “digitalni jaz“.
Istraživanje online iskustava i rizika tijekom pandemije i lockdowna pokazalo je da je u tom razdoblju svaki drugi roditelj bio zabrinut zbog količine vremena koju djeca provode na internetu, a isto toliko djece je imalo osjećaj da previše vremena provodi ispred ekrana. Više od 50% djece uključene u istraživanje je, prema vlastitim tvrdnjama, bilo izloženo nasilnim i neprimjerenim sadržajima.
Uzevši u obzir stavove i iskustva djece iznesene tijekom javnog savjetovanja, kao i podatke iz različitih studija, nova BIK strategija počiva na tri stupa:
- SIGURNA DIGITALNA ISKUSTVA, s ciljem da se djecu zaštiti od štetnih i nezakonitih internetskih sadržaja i poveća njihova dobrobit na internetu stvaranjem sigurnog i dobno primjerenog digitalnog okruženja
U ostvarenju ovih ciljeva Europska komisija se uvelike oslanja na Akt o digitalnim uslugama (DSA) čijim usvajanjem bi se trebala znatno povećati sigurnost svih korisnika, a posebno djece. DSA predviđa uvođenje različitih mjera kojima je cilj umanjenje rizika, kontrola ilegalnih roba, usluga i sadržaja te osnaživanje korisnika i civilnog društva.
U savjetovanju koje je prethodilo izradi Strategije, djeca su sama isticala da ih zabrinjava izloženost štetnim sadržajima koji su lako dostupni. To je posljedica i dalje neučinkovitih mehanizam za provjeru dobi i alata za roditeljsku privolu. Komisija će stoga ustrajati na izradi kodeksa dobre prakse za dobno primjeren dizajn, čiji je cilj potaknuti pružatelje usluga da prihvate obvezu da “svi proizvodi i usluge koje će vjerojatno koristiti djeca budu popraćeni dobno primjerenim i lako razumljivim informacijama, kao i da alati za provjeru dobi i roditeljski nadzor, kao i alati koji djeci pomažu da lakše upozore na zlostavljanje, budu poboljšani”.
- DIGITALNO OSNAŽIVANJE, kako bi djeca stekla vještine i sposobnosti potrebne za donošenje razboritih odluka te kako bi se u internetskom okruženju mogla izraziti na siguran i odgovoran način;
Veliki dio dječjih života, od obrazovanja da zabave, odvija se na internetu, stoga je umjesto zabrane, cilj Strategije kroz obrazovanje koje počinje u najranijoj dobi, pripremiti djecu za donošenje informiranih odluka na internetu.
Djeci su vještine medijske pismenosti potrebne kako bi mogla razumjeti informacije kojima pristupaju i snaći se u njima, prepoznati netočne informacije i dezinformacije te prijevare i prikriveno oglašavanje, ali i aktivno i odgovorno sudjelovati u digitaliziranom društvu.
Stoga će se u okviru strategije BIK+ podupirati velike kampanje medijskog opismenjavanja usmjerene prema djeci, obiteljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima. U oblikovanje ovih kampanja trebalo bi uključiti djecu, ali i roditelje, nastavnike i učitelje, kako bi se bolje prilagodile dobi ciljane skupine te kako bi se povećala informiranost svih dobnih skupina o rizicima kojima su djeca kao neiskusni korisnici izložena.
- AKTIVNO SUDJELOVANJE, uvažavanje djece dajući im mogućnost da utječu na digitalno okruženje
Kako se ne bi dogodilo da djeca budu nedovoljno zastupljena u postupcima odlučivanja o različitim javnim politikama, čime bi njihove potrebe i očekivanja mogla ostati neispunjena, potrebno je raditi na razvoju i prakticiranju građanskih vještina kod djece.
U okviru Strategije o pravima djeteta Komisija se obvezala na povećanje sudjelovanja djece uspostavom nove platforme EU-a za sudjelovanje djece. “U sinergiji s tom platformom, poticat će se aktivnosti pod dječjim vodstvom kako bi se djeca u digitalnom okruženju otvoreno i kritički bavila temama važnima mladom naraštaju kao što su cyber sigurnost, etika i održivi razvoj”, navodi se u Strategiji.
BIK+ strategija u sinergiji s drugim strateškim dokumentima, kao što su Europska strategija za prava djece, Akt o digitalnim uslugama, Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama i Akt o digitalnim tržištima, temelj je za niz aktivnosti koje bi internet trebale učiniti sigurnijim mjestom za sve njegove korisnike i omogućiti djeci i mladima da uz manje rizika iskoriste sve prednosti digitalnih tehnologija.
Vijest je u potpunosti prenesena s mrežnih stranica Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.
