Prijetnje NATO Savezu postaju sve češće i kompleksnije te napad na jednu članicu može ugroziti cijeli Savez. Stoga je sigurnost kibernetičkog prostora postala sigurnosni prioritet NATO-a i njegovih članica.
Za razvoj sposobnosti kibernetičke obrane jedan od najučinkovitijih alata su vježbe. Cilj ovakvih vježbi jest osnažiti koordinaciju i suradnju između NATO Saveza i njegovih članica, te poboljšati mogućnosti odvraćanja, obrane i suzbijanja prijetnji u i kroz kibernetički prostor.
Vježba “Cyber Coalition” sudjeluje u povećanju sposobnosti Saveza u provođenju operacija u kibernetičkom prostoru za vojne i civilne subjekte razvijanjem situacijske svijesti, dijeljenjem obavještajnih podataka o kibernetičkom prostoru i upravljanjem kibernetičkim incidentima.
„Cyber Coalition 2021“ najveća je NATO vježba u području kibernetičke obrane. Organizirana je od strane Savezničkog zapovjedništva za transformacije (ACT), a održava se od 29. studenog do 03. prosinca na više desetaka lokacija u zemljama sudionicama. U 14. izdanju vježba je okupila više od 1000 sudionika iz 34 zemalja članica NATO-a i partnerskih zemalja, akademske zajednice i industrije. Organizacija vježbe je po drugi put suočena sa specifičnim izazovima provedbe svih zapovijeđenih mjera suzbijanja epidemije SARS COV-2.
Republika Hrvatska u vježbi sudjeluje od 2009. godine kao promatrač, a od 2013. kao aktivni sudionik vježbe. Od 2016. Zapovjedništvo za kibernetički prostor određeno je kao nacionalni nositelj vježbe. Važno je istaknuti da vježba osim stručnjaka iz MORH i OS RH, uključuje i sudionike iz drugih državnih institucija (Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET, Sigurnosno obavještajna agencija, Zavod za sigurnost informacijskih sustava, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Agencija za zaštitu osobnih podataka), akademske zajednice (Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, Fakultet prometnih znanosti Zagreb, Pravni fakultet Osijek, Visoko učilište Algebra) te privatnog sektora (INSIG2 d.o.o., INFIGO IS, Microsoft Hrvatska, EDURON IS).
Uz Zapovjedništvo za kibernetički prostor važan čimbenik jest i Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET koji koordinira aktivnosti akademske zajednice i industrije.
Vježba doprinosi NATO-voj transformaciji kibernetičkog prostora pružanjem platforme za identificiranje nedostataka u sposobnostima, zahtjeva za obukom i potvrdu postupaka u razvoju kako bi se podržao razvoj kibernetičkog ratovanja i poboljšalo kibernetičko obrazovanje i obuka.
Nacionalni ciljevi vježbe su potvrđivanje postojećih procedura u otkrivanju i postupanju u slučajevima kibernetičkih ugroza, s posebnim naglaskom na pravna postupanja te dijeljenje znanja kroz ustrojavanje jedinstvene obučne skupine sadržane od eksperata iz tijela državne uprave.
Za ovogodišnje izdanje vježbe oformljen je tim Oružanih snaga RH sastavljen od 10 djelatnika, a svoje je aktivnosti u vježbi provodio u vojarni „Petar Zrinski“ u prostorima Simulacijskog središta Zapovjedništva za obuku i doktrinu HKoV u Zagrebu, a dva su pripadnika upućena u NATO-ov centar izvrsnosti za kibernetičku odbranu koji se nalazi u Talinu, Estonija od kuda sudjeluju u upravljanju provedbe vježbe.
Po prvi puta na jednoj lokaciji ustrojena je jedinstvena obučna skupina sadržana od stručnih predstavnika tijela državne uprave koje sudjeluju u osiguravanju sigurnosti kibernetičkog prostora Republike Hrvatske (MORH, SOA, ZSIS, MUP, CARNET, MVEP, AZOP) te osnaženo sudjelovanje pravnih stručnjaka državnih tijela i akademske zajednice u svakom pojedinom scenariju.
Scenariji vježbe izmišljeni su i prilagođavaju se aktualnoj situaciji i mogućim ugrozama u području djelovanja oružanih snaga bilo koje od zemalja sudionica – članica NATO. Scenarijima se upravlja iz središta u Tallinu, od kuda se otklanjanje incidenata ciljano prepušta pojedinim nacionalnim sudionicima. Njihova je zadaća otkrivanje napada i utvrđivanje činjeničnog stanja, povratna informaciju o uočenom, utvrđivanje utjecaja na ostale sudionike, otklanjanje prijetnje i strukturirano izvješćivanje o učinjenom. Ovakav oblik vježbe iznimno je bitan za sve sudionike jer se na kraju svake provedene vježbe stječu sposobnosti koje su korisne u stvarnim situacijama te podrazumijeva testiranje taktičkih, operativnih i pravnih postupaka, razmjenu informacija te suradnju s ključnim partnerima u zaštiti kibernetičkog prostora.
