Ili zašto je Erasmus+ projekt u OŠ Matije Gupca Gornja Stubica bio poseban?
Bez obzira na činjenicu da su Erasmus + projekti inkorporirani u Školski razvojni plan škola koje ih provode, obično u njima aktivno sudjeluje tek nekoliko zainteresiranih i motiviranih učitelja, ma koliko mi šutjeli o tome. Uza svu atraktivnost i brojne prednosti koje donosi uključivanje škole u Erasmus+ program, uvijek postoje skeptici u zbornicama, uvijek su prisutni oni koji pronađu razloge za svoje neuključivanje (najčešće je to strani jezik, ali i brojni privatni razlozi). U OŠ Matije Gupca Gornja Stubica situacija je bila poprilično slična upravo opisanoj sve dok se nije dogodila 11. sjednica Učiteljskog vijeća 9.6.2022. g.
Projekt STEAMING kratica je za „STEAM: INternational Guidance to best practice“ (STEAM: međunarodne smjernice prema dobroj praksi) koji je započeo u rujnu 2019. godine kao kolaboracija 6 partnerskih institucija iz 5 europskih zemalja: Irske (Clare Education Centre iz Ennisa i STEAM department iz Mary Immaculate College iz Limericka), Hrvatske (OŠ Matije Gupca Gornja Stubica), Norveške (Luster komune), Portugala (Carlos Gargaté School Cluster Charneca de Caparica) i Grčke (The Directorate of Primary Education of Western Thessaloniki). Glavni koordinator je Clare Education Center iz irskog grada Ennisa. Poseban položaj hrvatske škole u odnosu na ostale partnere očitovao se u činjenici da su svi ostali određene institucije ili grupacije s nekoliko desetaka djelatnika koji su spremni uključiti se u projektne aktivnosti, a u gornjostubičkoj školi u projekt se na početku uključilo tek 13 učitelja (tijekom provedbe došlo je do određenih kadrovskih promjena i ostalo je 10 aktivnih članova: 2 učiteljice razredne nastave, vjeroučitelj, predmetni učitelji Matematike, Tehničke kulture, Informatike, Njemačkog jezika, psihologinja, ravnateljica i knjižničarka-koordinatorica).
Navedene institucije okupile su se kako bi identificirale i analizirale primjere dobre prakse u STEAM edukaciji u navedenih 5 zemalja. Svaka partnerska institucija kao jedan od zadataka dobila je, između ostaloga, izradu istraživanja u formi studije slučaja u kojoj treba odgovoriti na ključno pitanje “što djeluje, gdje, zašto i za koga“ u STEAM edukaciji. Rezultati i zaključci ovog projekta na jednom mjestu okupljaju paletu praktičnih proizvoda i resursa za obuku i podršku nastavnika, ravnatelja škola, savjetnika za obrazovanje, administratora i drugih odgovornih osoba u bilo kojoj europskoj zemlji: https://steamingproject.eu/.
Pandemijske godine primorale su partnere na intenzivniju online komunikaciju i osmišljavanje različitih online izazova s učenicima (sudjelovanje učenika na online STEAM izazovima, STEAM-tjedan s učenicima uz završnu online videokonferenciju sa svim partnerima, organizacija online predavanja učitelja iz partnerskih zemalja za kolege, izdavanje online časopisa Full STEAM Ahead s primjerima dobre prakse). Cijelo to vrijeme učitelji gornjostubičke škole paralelno su radili na izradi svoje studije slučaja u kojoj je fokus stavljen na to kako učitelji općenito razumijevaju STEAM kao pojam i koji je njihov odgovor na pitanje: što je STEAM obrazovanje?, ispitivanje stavova nastavnika o STEAM obrazovanju te analizu STEAM prakse i inovacije nastavnika; zatim iskustva učenika u STEAM obrazovanju i učinak STEAM obrazovanja na učenike. U okviru te studije željelo se postići da timsko planiranje i nastava nekoliko zajedničkih lekcija budu priprema za cjelokupni pristup integraciji STEAM-a u nastavnu praksu na razini cijele škole. Video o studiji slučaja u gornjostubičkoj školi prisutan je na ovoj poveznici, a studija slučaja je pokazala da se učitelji osjećaju premalo kompetentnima za primjenu STEAM pristupa u svakodnevnoj nastavi. U studiji slučaja stoji: „Nastavnici osjećaju nedostatak znanja u spajanju matematičkih, znanstvenih i/ili tehnoloških sadržaja u jednu cjelinu, povezivanju matematičkih, znanstvenih i/ili tehnoloških koncepata, davanju zadataka učenicima u kojima moraju primijeniti znanja iz različitih STEAM područja i podučavanju STEAM koncepta kroz istraživačke zadatke. S druge strane, nema problema s njihovom sposobnošću motiviranja učenika da sami pronađu odgovore na svoja pitanja, potaknu učenike na kritičku analizu podataka, osiguraju ravnopravnu uključenost u timski rad i osiguraju da se učenici bave postavljenim zadatkom, a ne nečim drugim, vodeći učenike kroz dizajniranje istraživanja, mentorirajući učenike kroz sam proces istraživanja.“ Upravo navedena zainteresiranost i motiviranost učenika daje učiteljima nužan početni elan za izlazak iz njihove „zone komfora“, a da on ne bi ubrzo splasnuo, potrebna je: „sustavno vođena obuka i obrazovanje, podrška kolega i dijeljenje ideja izvan svoje škole i povezivanje sa suradnicima na međunarodnoj razini.“
U razbijanju svih predrasuda koje učitelji o STEAM pristupu imaju najučinkovitija metoda je osobno iskustvo u provedbi STEAM nastavnog sata. Na susretima projektnih partnerskih timova u Irskoj (od 11. do 15. studenog 2019.), Portugalu (od 7. do 11. ožujka 2022.) i Norveškoj (od 2. do 6. svibnja 2022.) sedmero članova hrvatskog STEAMING tima bilo je u prilici isprobati nekoliko takvih radionica pod vodstvom gospodina Michaela Brownea i premda su po povratku održali predavanja za članove Učiteljskog vijeća, nije postignut potreban efekt. U tjednu od 6. do 10. lipnja 2022. članovi hrvatskog STEAMING organizirali su u Hotelu Well u Tuheljskim Toplicama petodnevni Erasmus+ STEAMING strukturirani tečaj s pozvanim predavačima iz inozemstva, ali i priznatim hrvatskim praktičarima iz drugih hrvatskih i zagorskih škola.
STEAMING konferencija u Hrvatskoj
Osim kvalitetnih aktivnosti u konferencijskoj atmosferi kao što su bili primjeri dobre prakse i prikazi uspješnih rješenja, ali i plodonosne debate o otvorenim pitanjima (poput evaluacije STEAM aktivnosti), u programu tečaja planiran je dolazak gostiju u gornjostubičku školu, ali ne samo na razgledavanje već se tu odvijala i konkretna radionica. Dolaskom karizmatičnog gospodina Brownea i skupine od 42 motiviranih učitelja iz 5 partnerskih zemalja u gornjostubičku školu stvorena je atmosfera u kojoj su na sjednici Učiteljskog vijeća u nevjerojatnoj kreativnoj gužvi od 80-ak učitelja podijeljenih u 11 multinacionalnih skupina svi sudjelovali u STEAM izazovu. Konkretan primjer pokazuje jasno da nisu potrebni skupi materijali, a evo i navedenih zadataka (najvažnije je postaviti izazov bez ikakvih dodatnih uputa za realizaciju – sudionici sami moraju smisliti kako će riješiti problem): a) Dizajnirajte igračku koja se koristi ili pneumatičnom ili hidrauličnom snagom. Igračka mora biti ugodna oku i mora koristiti bilo pneumatičku bilo hidrauličnu snagu da bi radila ili b) Dizajnirajte most koji se može podignuti u zrak kako bi omogućio velikim brodovima da preplove ispod njega. Most mora uključivati „dvostruko podizanje”. Za podizanje mosta se mora koristiti hidraulična ili pneumatična snaga. Most se mora sagraditi u omjeru 1:200 tako da predstavlja most koji je 60m dug. Za kreiranje navedenih predmeta koristili su se vrlo jednostavni materijali: spojene šprice za kreiranje pneumatske ili hidrauličke snage, selotejp i vruće ljepilo, puno kartona i nekoliko malih kartonskih kutija, nešto papira A4 formata, 15 škara, malo vate, izbor šibica i štapića za lizalice, markeri i olovke za bojanje, plišana žica, 6 ili 7 lakih igračaka autića, ravnala od 30 cm [10 ovih] ili 10 mjernih traka, kuhinjski papir, spajalice, nekoliko malih plastičnih boca, razni drugi predmeti koji se mogu koristiti za kreativno recikliranje.
Bez obzira na činjenicu što je osobna reakcija nekih učitelja bila baš kao ona koju ponekad čuju od svojih učenika u razredu (Pa što će to meni u životu?, Uopće me ne interesira hidraulika niti pneumatika!, Kakve to veze ima s mojim predmetom?, Ja o tome nemam pojma, Ne znam kako ja mogu pridonijeti svojoj skupini… i tome slično), dogodila se čarolija i za nepuna 2 školska sata napravljano je 6 mostova na podizanje te 2 igračke i 3 čudovišta. Svi su se odlično zabavili, međusobno povezali, svatko je pronašao barem neki zadatak za sebe u svojoj grupi, shvatili da se mogu sporazumijevati i da engleski kao službeni jezik nije prepreka – točnije nije potrebna visoka razina razumijevanja, zajedničko fotografiranje ispred uspješno obavljenog zadatka dokazivalo je ponos sudionika.
Multinacionalna STEAM radionica u OŠ Matije Gupca
Na odrađenom primjeru svima je postalo jasno kako treba izgledati STEAM nastavni sat i svi su mogli povezati konkretno iskustvo s fazama provedbe sata koje im je gospodin Michael Browne predstavio neposredno prije vježbe: započnite postavljanjem izazova – pritom dajte vrlo jasne, ali kratke upute, pripremite širok raspon jednostavnog i jeftinog materijala koji se može koristiti, podijelite razred u grupe od 4 do 6 učenika u grupi kako bi isplanirali načine rješavanja izazova – kreiranje plana je bitna faza; učitelj odobrava plan (nikad ne procjenjujući učenička rješenja, jednostavno pustiti učenike da rade prema planu) i učenici počinju raditi, dok đaci rade, učitelj kruži, uključuje se, postavlja pitanja, ohrabruje, ali nikad ne govori učenicima što da rade; nakon što su završili, učenici predstavljaju svoj uradak.
Općeniti je zaključak projektnih koordinatora i eksternog projektnog evaluatora koji je zajedno sa svim gostima bio prisutan na Sjednici Učiteljskog vijeća OŠ Matije Gupca da je navedeni događaj najplodonosnije utjecao kako na sudionike međunarodne STEAMING konferencije tako i na svih 40 učitelja članova kolektiva navedene škole te da takav utjecaj nije bio prisutan niti u jednom prijašnjem susretu partnera. Posebne su čestitke upućene OŠ Matije Gupca Gornja Stubica kao kreatoru programa i organizatoru petodnevnog Erasmus+ STEAMING strukturiranog tečaja.
Sudionici konferencije zajednička fotografija s Gupcem
Ines Krušelj-Vidas, koordinatorica ERASMUS+ STEAMING CRO tima
