Prije pojave televizije i kompjutera čitanje je smatrano najpopularnijom aktivnosti u kojoj su ljudi uživali u svoje slobodno vrijeme.
Istraživanja su pokazala da djeca i adolescenti koja uživaju u čitanju imaju razvijenije kreativne sposobnosti te postižu bolje rezultate u školi i tijekom studiranja. Općenito se smatra da čitanje značajno doprinosi intelektualnom i mentalnom razvoju djece te da utječe na razvoj sposobnosti koncentracije.
Od predškolske dobi pa do trećeg razreda, dječja vještina čitanja skokovito raste. U procesu učenja čitanja, počevši od rane dobi, najvažniju ulogu igraju djetetovi roditelji. Dijete koje tek počinje učiti čitati dobiva mnogo više informacija o knjizi kroz njeno slušanje nego kroz proces samostalnog čitanja.
Djetetov vokabular i vještina čitanja se brže i kvalitetnije razvija kroz proces slušanja čitanja, razumijevanja i raspravljanja o značenju pojedinih riječi. Osim samog procesa učenja čitanja, čitanje na glas potiče osjećaj bliskosti između djeteta i roditelja.
Kako teče razvoj vještine čitanja od predškolske dobi do nižih razreda osnovne škole? Otprilike ovako:
- Vrtić. Djeca predškolske dobi su na pragu toga da postanu „pravi“ čitači. Najčešće „čitaju“ priče tako da promatraju slike i pritom se oslanjaju na svoje pamćenje. Pred polazak u školu, dosta djece već zna većinu slova i kako ona zvuče, a neka djeca već znaju pročitati i napisati neke kratke, jednostavne riječi.
- Prvi razred. Tijekom prvog razreda OŠ, većina djece nauči prepoznavati štampane riječi. Prepoznaju riječi po zvuku, većinu ih znaju prepoznati po izgledu, te poznaju njihovo značenje. Na kraju prvog razreda, veliki broj prvašića može samostalno čitati kratke, jednostavne knjige.
- Drugi i treći razred. Do kraja trećeg razreda bi djeca trebala moći samostalno čitati, koristiti knjige kako bi istraživali nove riječi, izražajnije čitati na glas, te uživati u njima dragima vrstama knjiga i piscima. To je također doba kad se može uočiti zaostaje li dijete u razvoju vještine čitanja i ima li nekih poteškoća u samom procesu čitanja.
Kako čitanje približiti djetetu?
- Kako dijete postaje samostalnije i sigurnije u čitanju, bitno je upućivati ga različite vrste
knjiga. U odabiru knjiga za čitanje svakako je najbolje poslušati interese i želje djeteta za pojedine teme. Djeca često vole biografije poznatih ljudi, romane fantazije ili naučne fantastike, knjige misterija, knjige o drugoj djeci koja se suočavaju s raznim preprekama … izbor je ogroman! - Upoznajte dijete sa svojim najdražim knjigama i razgovarajte s njim zašto ih toliko volite. Djeca najbolje uče putem roditeljskog modela, stoga pokažite koliko vi uživate u čitanju.
- Ukoliko dijete voli kad mu čitate na glas, preporučljivo je koristiti dvije vrste knjiga: one koje dijete može samostalno čitati i one koje su iznad njegovog trenutnog nivoa čitanja. Takva kombinacija omogućuje djetetovo samostalno čitanje ali i slušanje onih knjiga koje su mu trenutno „preteške“ za čitanje ali mu pružaju priliku uživanja u složenijim pričama i učenje novih, nepoznatih riječi. Kod takvih „teških“ knjiga, mlađa djeca mogu promatrati ilustracije i postavljati pitanja dok vi čitate na glas.
- Ne ograničavajte se samo na čitanje knjiga. Djeca također uživaju u čitanju dječjih časopisa, razglednica koje su vam poslali dragi ljudi, novina, Interneta, stripova, u gledanju foto-albuma ili slušanje audio-knjiga.
- Razgovarajte s djetetom o knjigama koje samostalno čita, bilo da se radi o knjigama za lektiru ili onima za koje znate da bi djetetu mogle biti privlačne. Pronađite barem pola sata dnevno za zajedničko čitanje sa svojim djetetom. Ponudite djetetu da mu čitate iz neke knjige ili mu predložite da ono vama čita iz svog omiljenog časopisa. Neka zajedničko čitanje postane vaša navika. Ipak, svakako djetetu ostavite i vrijeme u kojem će samostalno čitati i pisati.
- Dodirivanje i igranje s knjigama od djetetove najranije dobi predstavlja važan način poticanja uspostavljanja emocionalnog odnosa djeteta s knjigama. Držite knjige zajedno s igračkama, i time djetetu olakšajte njihovo istraživanje. Kako dijete raste, držite knjige i časopise primjerene njegovoj dobi na policama ili u košarama koje lako može dosegnuti. Takva mjesta održavajte urednima i djetetu privlačnima. Uredite udoban „kutak za čitanje“, te nježno potičite dijete da ga koristi. Mijenjajte materijale ponuđene u takvom kutku, dodajte knjige vezane uz pojedina godišnja doba, različite časopise, stavite knjige vezane uz neko područje djetetovog interesa ili uz ono što trenutno uči u školi. Ukrasite kutak crtežima i drugim rukotvorinama vašeg djeteta.
- Usmjeravanje djeteta prema užitku čitanja ne mora biti skup sport. Koristite usluge knjižnica, posjećujte antikvarijate ili druga mjesta na kojima se prodaju (ili poklanjaju) rabljene knjige, mijenjajte knjige s drugim roditeljima.
Što kad čitanje ne teče tako „glatko“?
Za veliki broj djece, proces usvajanja čitanja i sama čitalačka aktivnost ne teku tako „glatko“. Neka djeca imaju realnih poteškoća u usvajanju vještine čitanja, dok druga jednostavno još nisu shvatila kako čitanje može biti zabavno.
- Svaka vrsta literature – bili to stripovi, časopisi, natpisi na proizvodima ili „prave“ knjige, mogu djecu motivirati na čitanje. Ne brinite ukoliko vam se takvi tekstovi ne čine dovoljno „ozbiljnima“, jer stvaraju dobru podlogu razvoju djetetovog vokabulara te pokazuju kako knjige mogu biti vizualno privlačne. Kada djetetu postane ugodno čitati, možete poticati izbor drugačije vrste literature. Bitno je da se dijete „navuče“ na sam proces čitanja.
- Mnoga djeca imaju naviku iznova čitati iste knjige. Kroz takvo ponavljanje ovladavaju odabranim tekstom, te stječu sigurnost i lakoću u čitanju. Svako novo čitanje knjige može im dodatno pomoći u razumijevanju pročitanog teksta, a pozitivno iskustvo čitanja može im dati inspiraciju za čitanje neke nove knjige.
- Čitanjem na glas doprinosite razvoju djetetovog vokabulara, vlastitim primjerom pokazujete koliko volite čitati (zabave radi!), te pomažete djetetu da poveže glasove sa slovima. Čitanje na glas nije aktivnost koju treba završiti kad dijete postane starije; dapače, predstavlja vaše zajednički provedeno vrijeme, a utjeha koju pruža glas roditelja i nepodijeljena pažnja koju tada uživa je nešto što dijete nikad ne „preraste“.
- Omogućite djetetu svakodnevne prilike za ugodno čitanje. Pišite mu poruke i ostavljajte ih na hladnjaku, u džepovima, na jastuku, blizu igračaka … Zamolite rodbinu i prijatelje da vam šalju pisma, e-mailove i razglednice. Koristite magnetiće za hladnjak u obliku slova ili riječi; to često djeci zna dati poticaj da spontano počnu slagati riječi, rečenice ili čak cijele priče. Igrajte se igara koje potiču jačanje verbalnih sposobnosti ili npr. igru kategorija, gdje osoba izabere neku kategoriju (npr. životinje) a svi ostali moraju nabrojiti imena životinja koja započinju određenim slovom. Djeca također na putu vole čitati imena gradova, restorana, raznih natpisa …
- Ukoliko ste zabrinuti zbog sposobnosti čitanja vašeg djeteta ili nedostatka njegove volje za tu aktivnost, ne oklijevajte u traženju pomoći. Za savjet pitajte djetetovu učiteljicu, školske stručne suradnike (psihologa, defektologa/logopeda, pedagoga) ili liječnika školske medicine. Ukoliko i oni dijele vašu zabrinutost, moći će vam dati korisne savjete ili predložiti upućivanje djeteta na daljnju obradu.
Ana Plazonić Fabian, prof.
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
