Statistike pokazuju kako se u Hrvatskoj sve manje čita, a raspravljajući o čitanju istaknute su sve prednosti i dobrobiti čitanja. U raspravi je aktivno sudjelovalo 19 učenika podijeljenih u šest grupa, a dva izvjestitelja pažljivo su pratila raspravu i zadane tvrdnje, vodili bilješke o načinu glasanja i argumentima. Nakon same debate dali su zaključke i sažetak cijele debate u nekoliko rečenica, kao i svoje kritičko mišljenje.
Svaka grupa osmislila je minimalno dvije tvrdnje kojima je izrazila svoj stav slaganja, odnosno neslaganja koji su bili potkrijepljeni s barem tri argumenta. Teze koje su jednoglasno usvojene jesu da čitanje utječe na ponašanje pojedinaca, smanjuje stres i smiruje. Čitanje poboljšava koncentraciju, povećava inteligenciju, potiče kreativnost, razvija maštu, unaprjeđuje znanje, pomaže u upoznavanju mjesta i kultura. Čitanjem dobivamo više ideja za razgovor, bolje pamtimo, učimo nove riječi i razvijamo nova mišljenja. Teza da čitanjem postajemo pametniji zbog različitih značenja pojma pametan nije jednoglasno usvojena i potaknula je još jednu raspravu u okviru postojeće.
Na kraju ove rasprave učenici jednoglasno su zaključili kako čitanje oplemenjuje te kako djecu treba potaknuti na čitanje od malih nogu jer tako šire i jačaju svoj rječnik, razvijaju analitičko i kritičko mišljenje. Rasprava na poticajnu i zanimljivu temu osnažila je učenike u komunikacijskim vještinama, istraživačkom učenju te planiranju slobodnoga vremena. Tako su ostvarene međupredmetne teme A.4.3., A.4.4.i B.4.2.
