Prvi MOOC-ovi koji se pojavljuju od 2008. godine temeljili su se na principima konstruktivističke teorije koja se bazirala na tumačenju da se proces učenja odvija temeljem osobne konstrukcije i rekonstrukcije znanja koja nastaje kao rezultat učeničkih interakcija s prirodnim svijetom u određenom sociokulturnom kontekstu, uz dinamičko posredovanje njihovih prethodnih znanja (Jukić, 2013).
Upravo za njih, Stephen Downes, kanadski mislilac i zagovornik primjene tehnologije u obrazovanju te ujedno i koautora prvog MOOC-a koji se temeljio na konstruktivizmu, osmislio je naziv “cMOOC” pri čemu „c“ označava konektivizam (Connectivizam). Prema riječima Georgea Siemensa, koautora tog prvog MOOC-a, cMOOC-ovi “temelje se na ideji da se učenje događa unutar mreže, gdje učenici koriste digitalne platforme kao što su blogovi, wikiji i društvene medijske platforme kako bi povezivali sadržaj, zajednice učenja i drugih polaznika za stvaranje i konstruiranje znanja.”
Od 2012. godine velika sveučilišta poput Harvarda, MIT-a i Standforda počinju organizirati MOOC-ove u nešto drugačijem obliku, nazvane „xMOOC“ pri čemu „x“ označava prošireni (eXtended) tečaj, tj. kolegij. Umjesto da budu strukturirani kao otvorena mrežna zajednica učenika, xMOOC-ovi se baziraju na tradicionalnijoj strukturi učionice. Obrazovni sadržaji u njima se temelje na prethodno snimljenim video zapisima (predavanjima) s kvizovima, testovima te jasno definiranim aktivnostima koje polaznici moraju dovršiti. Interakcija u xMOOC-u više je usmjerena oko profesora, a ne oko zajednice studenata.
Razliku između „cMOOC-a“ i „xMOOC-a“ G. Simens pokušao je sažeto opisani ovom rečenicom: “cMOOC-ovi usredotočuju se na stvaranje znanja i generacije, dok se xMOOC-ovi usredotočuju na dupliciranje znanja”.
Coursera, EdX, Udacity, Open2Study, NovoEd neke su od najpoznatijih svjetskih online platformi na kojima se mog pronaći brojni i tematski različiti MOOC tečajevi, dok se kod nas različiti MOOC-ovi ne temu primjene informacijske tehnologije u obrazovanju mogu pohađati u organizaciji CARNET-a.
Svaki od njih pruža drugačiji tip okruženja za učenje te je prikladan za različite metoda sjecanja znanja, pa ako još niste imali priliku pohađati neki MOOC tečaj, svakako vas pozivamo da upišete jedan.
- Jukić, R. (2013). Konstruktivizam kao poveznica poučavanja sadržaja prirodoznanstvenih i društvenih predmeta. Pedagogijska istraživanja, 10 (2), 241-261. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/129671
- Siemens, G. (2012). MOOCs are really a platform, Elearnspace. Preuzeto 27.7.2018. s http://www.elearnspace.org/blog/2012/07/25/moocs-are-really-a-platform/
- Massive open online course ,Wikipedija.
- Touro Coledge Blog, What is the Difference Between xMOOCs and cMOOCs? Preuzeto 27.7.2018. s http://blogs.onlineeducation.touro.edu/distinguishing-between-cmoocs-and-xmoocs/
