Vera Johanides, rođena kao Vera Huberta Celestina Pirkmajer 8. listopada 1917. godine, odrasla je u Tompojevcima u obitelji nadšumara Franje Pirkmajera i Štefanije Boneker. Njezino je djetinjstvo bilo ispunjeno boravcima u prirodi i sportskim aktivnostima, a tragični događaj koji je obilježio njezin život bilo je ubojstvo oca 1923. godine od strane poznatog razbojnika Jovana Stanisavljevića Čaruge. Osnovno i srednje obrazovanje završila je u Vukovaru, a potom se usmjerila prema prirodnim znanostima. Studij je nastavila u Ljubljani, gdje je 1940. godine diplomirala na Filozofskom fakultetu, a 1941. i na Tehničkom fakultetu. Doktorirala je 1955. godine istraživanjem antibiotika, što je označilo njezin ulazak u svijet industrijske mikrobiologije. Vera Johanides svoju je profesionalnu karijeru započela u Carinsko-kemijskom laboratoriju u Zagrebu, a potom je radila u Zagrebačkoj pivovari. Od 1950. godine predavala je na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je izabrana za redovitu profesoricu 1964. godine. Pored toga, sudjelovala je u organizaciji poslijediplomskih studija iz biokemijskog inženjerstva i zaštite okoliša te obnašala dužnost prorektorice Sveučilišta u Zagrebu od 1984. do 1986. godine.
Profesorica Johanides bila je pionirka biotehnologije na ovim prostorima. Njezina istraživanja obuhvaćala su mikrobnu sintezu biomase, antibiotike, enzime i mikrobiologiju okoliša. Objavila je više od 110 znanstvenih radova, 53 stručna rada i registrirala 14 patenata. Aktivno je sudjelovala u osnivanju brojnih znanstvenih društava, uključujući Jugoslavensko društvo mikrobiologa i Hrvatsko ekološko društvo. Dobitnica je prestižnih priznanja, poput medalje Lavoslav Ružička i čehoslovačke medalje Jan Evangelista Purkyně. Imala je i važnu ulogu u osnivanju Ružičkinih dana, prestižnog skupa stručnjaka i znanstvenika iz područja kemije, kemijskog i biokemijskog inženjerstva, prehrambene tehnologije, medicinske biokemije i farmacije, te kemije u poljoprivredi, šumarstvu i zaštiti okoliša. Ružičkini se dani održavaju u čast nobelovca Lavoslava Ružičke, a prvi je skup održan 7. i 8. prosinca 1978. godine u Vukovaru, uz veliku potporu tadašnjeg kombinata Borovo. Do danas je održano ukupno dvadeset interdisciplinarnih skupova kojima je cilj promicanje izvrsnosti u znanstvenim i stručnim istraživanjima s naglaskom na primjenu najnovijih znanstvenih rezultata i stručnih dostignuća.
Osim znanstvenog doprinosa, Vera Johanides bila je i zagovornica većeg uključivanja žena u znanost, ističući važnost obrazovanja i istraživanja za buduće generacije. Stoga i istraživanje njezina života u okviru Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti ima poseban značaj. Ovakve aktivnosti podižu svijest javnost o ulozi i važnosti žena u znanosti te potiču djevojke na razmišljanje o karijeri u STEM području. Upoznavanje sa životom znanstvenica i isticanjem njihovih doprinosa pomažemo u razbijanju stereotipa o muškoj dominaciji u znanosti i šaljemo snažnu poruku o rodnoj ravnopravnosti dok istovremeno ovakve aktivnosti promiču znanstvenu pismenost i razumijevanje važnosti istraživanja i inovacija za napredak društva.
Ovim su istraživanjem učenici Gimnazije Vukovar odali počast jednoj od najznačajnijih hrvatskih znanstvenica te pružili vlastiti doprinos promicanju znanosti, jednakih prilika i vrijednosti koje je Vera Johanides njegovala kroz svoj bogati profesionalni život. Njena priča ostaje nadahnuće svim djevojkama koje se žele upustiti u znanstvene vode, pokazujući da su upornost, strast i predanost ključ uspjeha.
