Iako drugačije zvuče, oba pojma opisuju sklonost pretjeranog pregledavanja i čitanja loših vijesti dok se razlika odnosi na sredstvo korišteno u traganju za lošim vijestima. Tako se za nekontrolirano traganje u svrhu pronalaženja loših vijesti putem računala vezuje pojam doomsurfing, a putem pametnih telefona za doomscrolling.
Pojmovi doomscrolling i doomsurfing vjerojatno su se prvi puta pojavili na društvenoj mreži Twitter 2018. godine, no zasigurno ih je pandemijska 2020. godina smjestila u kulturni leksikon budući se radi o godini u kojoj su koronavirus i neizvjesnost dominirali ciklusom vijesti. U pandemiji COVID-19 pojavilo se mnoštvo prekomjernih količina informacija (infodemija) o nekom problemu, a s njima i otežano pronalaženje rješenja. Infodemija se pojavljuje u događajima visokog intenziteta kada u kratkom vremenskom periodu i zbog velikog interesa javnosti znatno raste količina informacija među kojima je teško razlikovati glasine i dezinformacije od autentičnih vijesti. [1] Infodemija uključuje lažne ili zavaravajuće informacije i u digitalnom i u fizičkom okruženju. Takve vijesti i informacije izazivaju zabunu i rizična ponašanja koja mogu naštetiti zdravlju.
Ljudi su oduvijek bili zainteresirani za vijesti, neki više, neki manje, ali svi imamo potrebu biti informirani i upoznati s onim što se događa u našem okruženju. Stoga ne iznenađuje što nam je važnija bila informacija o pandemiji nego vijest o nečemu što nije potencijalno ugrožavajuće za nas. Uobičajeno su negativne vijesti u medijima one koje ćemo uočiti prije i posvetiti im više vremena. Zato, iako su pojmovi doomscrolling i doomsurfing novijeg datuma oni ne opisuju nova ponašanja. Evolucijski gledano događaji koji mogu negativno i ugrožavajuće utjecati na nas zahtijevaju hitnu reakciju kojom ćemo sačuvali svoju dobrobit. Snažna potreba za samozaštitom usmjerava nas na „skrolanje“ i „surfanje“ i traženje neuobičajenih pojava i događaja koji predstavljaju potencijalnu opasnost.
Neiscrpne mogućnosti tehnologije, interneta i društvenih mreža, život u tehnološki razvijenom društvu i prekomjerna količina informacija dio su svakodnevnice. Iluzorno je očekivati da ćemo se odreći novonastale navike „skrolanja“ i „surfanja“. Stoga ju je potrebno pretvoriti u pozitivno iskustvo.
Umjesto nebrojenih sati pretraživanja raznih nepoznatih mrežnih lokacija nužno je ograničiti se na provjerene i pouzdane mrežne lokacije. Važno je prepoznati vlastitu potrebu za informacijom i aktivno za njom posegnuti onda kada je potrebno. Evaluirati njenu kvalitetu u različitim izvorima i formatima. Važno je i kritički se osvrnuti na rezultate pretraživanja i po potrebi ih pohraniti baš kao što je važno učinkovito i etički koristiti informacije i upotrijebiti ih za stvaranje novih znanja.
Doomscrolling i doomsurfing moguće je prevenirati povećanjem digitalne pismenosti koja je svojevrstan spoj vještina informacijske, medijske i informatičke pismenosti. Razvijena informacijska pismenost kao protokol u medijskoj kulturi i dobavljanju informacija iz medija i interneta, važan je segment medijske i digitalne pismenosti. Razvojem kognitivnih i tehnoloških sposobnosti povećava se razumijevanje prirode sadržaja jednako kao i donošenje odluka zasnovanih na točnim i provjerenim informacijama, a sve to uz korištenje prednosti cjelokupnog raspona mogućnosti koje nude nove komunikacijske i medijske tehnologije.
Bez obzira volimo li više „skrolanje“ ili „surfanje“ imamo mogućnost pratiti nadahnjujuće i pozitivne priče. Nuspojava pretraživanja takvih priča ogleda se u promjeni algoritama i predloženih sadržaja koji će dovesti do uravnoteženja news feeda. Sadržaji u news feedu filtriraju se i oblikuju upravo prema, onome što društveni mediji ili mrežne platforme vjeruju da nas zanima. Raznoliki sadržaji donose nove perspektive i alternativna razmišljanja koja osnažuju sposobnost kritičkog razmišljanja o sadržaju. Jednostavna promjena feeda izazvat će pozitivne emocije i optimističniji način razmišljanja koji svakodnevicu čine ugodnijom. Tehnologija je dio našeg života. Ono što određuje njene pozitivne ili negativne učinke, način je na koji ju koristimo. Digitalna pismenost omogućuje nam da suvremenu tehnologiju koristimo mudro i svrhovito te da u potpunosti uživamo u njenim dobrobitima.
[1]Suzbijanje dezinformacija o koronavirusu, službene internetske stranice EU-a, https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/fighting-disinformation/tackling-coronavirusdisinformation_hr , pristupljeno 18.6.2022.
