Projekt je uspješno realiziran, a škola je tim postignućem stekla certifikat koji potvrđuje da Srednja škola Dalj nosi status Europske plave škole. Svjetsko more ili svjetski ocean međusobno je povezani sustav oceanskih voda Zemlje. Iako oceani pokrivaju veliku većinu našeg planeta, nema dovoljno razvijene svijesti o važnosti oceana. 5 oceana se nalazi na Zemlji, a oni su zaduženi za proizvodnju više od 50 % kisika kojeg udišemo. Važnost oceana ogleda se i u regulaciji klime jer upravo oceani upijaju ogromne količine topline sunca. Zaslužni su za razvoj sektora ribarstva i turizma. Pored svih navedenih važnosti oceana, njihova uloga je u svijestima ljudi daleko je od toga.
Oceanska pismenost postaje sve važnija u današnjem svijetu, jer razumijevanje kako ocean utječe na pojedince, ali i kako ljudi utječu na ocean, postaje ključno za očuvanje ovog važnog ekosustava. Na individualnoj razini, oceanska pismenost znači prepoznavanje značaja oceana za čovječanstvo, sposobnost učinkovitog komuniciranja o oceanu na smislen način, te donošenje informiranih i odgovornih odluka koje uzimaju u obzir njegovu zaštitu.
Zašto je oceanska pismenost toliko važna? Ocean pruža temeljne usluge ekosustava koje imaju izravan utjecaj na ljudski život. Među tim uslugama su opskrba hranom, zaštita obale, pročišćavanje vode, sekvestracija ugljika te mogućnosti za turizam i rekreaciju. Osim toga, ocean je ključni regulator globalnih klimatskih uvjeta, čime izravno utječe na naš svakodnevni život. Nažalost, ljudske aktivnosti poput prekomjernog ribolova, pomorskog prometa, energetske proizvodnje, turizma i odlaganja otpada imaju negativan utjecaj na morski okoliš. To stvara potrebu za većim razumijevanjem i odgovornošću prema oceanima.
U europskom kontekstu, Unija je prepoznala važnost upravljanja morskim okolišem te je uložila značajan napor u uspostavu okvira za održivo upravljanje i zaštitu europskih mora. EU je usvojila više od 200 zakona koji oblikuju politiku i upravljanje morskim ekosustavima, čime se nastoji smanjiti negativan utjecaj ljudskih aktivnosti na more. Ovi zakoni obuhvaćaju različite aspekte morskog okoliša, od očuvanja biološke raznolikosti do regulacije pomorskog prometa i kontrole zagađenja.
Oceanska pismenost nije samo teoretsko znanje – ona je konkretna odgovornost koju nosimo prema oceanu i svim živim organizmima koji ovise o njemu. Svijest o tome kako naše aktivnosti utječu na oceane i kako oceani, zauzvrat, oblikuju naš planet, ključna je za donošenje informiranih i odgovornih odluka. Svaka osoba koja razumije ove međusobne odnose doprinosi zaštiti oceana, osiguravajući da ovaj dragocjeni resurs bude očuvan za buduće generacije.
Analiza kurikuluma u Hrvatskoj: Oceanska pismenost i njezina prisutnost u obrazovnim sustavima
U okviru obrazovnih kurikuluma u Hrvatskoj, oceanska pismenost, kao ključni element razumijevanja važnosti oceana za čovječanstvo i okoliš, izostaje iz većine osnovnoškolskih i srednjoškolskih predmeta. Oceanska pismenost obuhvaća širok spektar znanja i vještina vezanih uz prepoznavanje uloga oceana u ekosustavima, te načinima na koje ljudske aktivnosti utječu na morski okoliš. Međutim, analiza postojećih kurikuluma ukazuje na ozbiljan nedostatak integracije ove tematske oblasti u obrazovni proces, čime se propušta prilika za dublje razumijevanje ovog važnog globalnog resursa.
U osnovnim školama, predmeti koji bi mogli biti povezani s pojmom oceanske pismenosti su priroda, geografija i matematika. Međutim, ove teme obuhvaćaju uglavnom osnovne pojmove o prirodnom svijetu, bez dubljeg istraživanja specifičnih koncepata vezanih uz ocean, njegov ekološki značaj i povezanost s klimatskim promjenama ili ljudskim aktivnostima. Predmet priroda bavi se osnovnim ekološkim principima, dok geografija u osnovnoj školi pokreće teme poput globalne rasprostranjenosti kopna i mora, ali i dalje bez detaljnijeg uvida u dinamične interakcije između ljudi i oceana. Matematika, s druge strane, ne sadrži specifične sadržaje koji se odnose na ocean, već se fokusira na kvantitativne metode koje bi eventualno mogle poslužiti u analizama ekoloških podataka, ali same po sebi ne direktno adresiraju oceansku pismenost.
Situacija se u srednjim školama, unatoč nekoliko specifičnih tema, ne mijenja značajno. Kurikulum srednjih škola sužava se na dva glavna predmeta koja dotiču ocean – biologiju i geografiju. U predmetu biologija, teme koje se indirektno odnose na ocean uključuju evolucijski razvoj Zemlje te prilagodbu organizama na specifične životne uvjete. Međutim, ovdje se ne obrađuju specifične teme vezane uz očuvanje morskih ekosustava ili utjecaj ljudskih aktivnosti na oceane. Geografija, s druge strane, pokreće širi spektar tema koje mogu poslužiti kao osnovica za razumijevanje oceana, uključujući globalnu rasprostranjenost kopna i mora, prirodno-geografske karakteristike mora te društveno-gospodarski značaj mora, ali i dalje bez konkretnih alata ili pristupa koji bi omogućili učenicima da steknu dublje razumijevanje oceanske pismenosti. Geografija također obrađuje teme poput formiranja morskog dna, glavnih oblika reljefa podmorja, te važnosti mora i podmorja kao izvora hrane i energije, međutim, nedostaje fokus na održivosti morskih resursa ili direktnim prijetnjama poput onečišćenja mora i prekomjernog iskorištavanja.
Pitanje oceanske pismenosti u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske ukazuje na potrebu za dubljim integriranjem ovog važnog pojma u kurikulume osnovnih i srednjih škola. Uvođenjem specifičnih tema koje se odnose na očuvanje oceana, održivo gospodarenje morskim resursima, te razumijevanje interakcija između oceana i klimatskih promjena, moguće je stvoriti obrazovni okvir koji će učenicima omogućiti stjecanje kritičkog znanja i vještina potrebnih za odgovorno djelovanje u odnosu prema oceanima. Integracija oceanske pismenosti kao interdisciplinarnog pristupa mogla bi imati dugoročne koristi u odgoju ekološki osviještenih građana, koji će biti sposobni donositi informirane odluke u vezi s očuvanjem naših mora i oceana.
