Loše držanje tijela je sve što odstupa od navedenog. Na držanje tijela utječu anatomska građa, nasljedne osobine i vanjski utjecaji, kao što su bolesti, navike te vrsta radnih i ostalih ponavljajućih aktivnosti kojima se čovjek bavi.
Postoje različite vrste pomagala (tzv. ortoza) kojima se pokušava ispraviti „loše držanje“, koje uključuju različite vrste stabilizacije, odnosno fiksacije dijelova tijela pojasevima, ljepljivim trakama ili specijalnom odjećom koja u sebi ima ugrađene te fiksacijske elemente koji dovode tijelo u željeni položaj.
Upit
Da li pojasevi za ispravljanje lošeg (pogrbljenog) držanja utječu povoljno ili nepovoljno na mišiće leđa? Naime, poruke su različite – po nekima pojas utječe na ispravljanje držanja prisiljavanjem tijela na određeni položaj, a po drugima samo potiče lijenost mišića pa trajno ne ispravlja pogrbljeno držanje. Što je od toga točno?
Dokazi iz kontroliranih pokusa na ljudima
Gur i suradnici (2015) istražili su utjecaj ortoze od polietilena koja prolazi ispod pazuha na kontrolu držanja u adolescenata sa skoliozom nepoznatog uzroka (idiopatska skolizia). U studiji je sudjelovalo svega 13 djece. Studija je pokazala da nošenje ortoze u djece sa skolizom može poboljšati stabilnost položaja, izvedbu na testovima ravnoteže i mogućnost izvođenja ritmičkih pokreta.
Capecci i suradnici (2014) istražili su kombinaciju fizikalne rehabilitacije i kinesio traku (engl. Kinesio taping) za poremećaje držanja uspravnog tijela u Parkinsonovoj bolesti. U randomiziranu kontroliranu studiju uključili su 20 bolesnika, od kojih je 13 primalo fizikalnu terapiju, a 7 nikakvu terapiju. Od 13 koji su liječeni fizikalnom terapijom 6 bolesnika je dobilo i kinesio traku primijenjenu na mišiće trupa, u skladu s osobinama njihovog poremećaja držanja tijela. Nakon mjesec dana su svi liječeni bolesnici pokazali značajna poboljšanja u položaju trupa te poboljšanje u mjerama hoda i ravnoteže. Pozitivni učinci održali su se i nakon dva mjeseca za sve mjere osim postraničnog savijanja trupa. Kad su se usporedili ispitanici koji su primali samo fizikalnu terapiju i oni koji su imali fizikalnu terapiju i kinesio traku, nisu pronađene razlike u mjerenim ishodima.
Cole i suradnici (2013) istražili su ortozu koja fiksira lopatice kod sportaša koji se bave sportovima koji uključuju ponavljanje aktivnosti mišića iznad razine glave. Uključili su 38 sportaša s lošim držanjem (spuštena ramena, glava naprijed) i podijelili su ih u dvije skupine: jedna skupina nosila je kompresijsku majicu bez nategnutih pojaseva, dok je druga skupina nosila kompresijsku majicu s nategnutim pojasevima koji fiksiraju lopaticu. Autori su temeljem mjerenja kutova glave i ramena te aktivnosti niza mišića (metodom elektromiografije – EMG) zaključili da primjena ortoze sa zategnutim pojasevima poboljšava položaj ramena i aktivnost mišića lopatice, ali su promjene na EMG-u bile vrlo različite među ispitanicima. Zaključak je da bi uporaba ortoze za lopaticu možda mogla poboljšati držanje ramena i mišićnu aktivnost u sportaša s lošim držanjem.
Simsek i suradnici (2011) ispitali su dodavanje kinesio trake fizikalnoj rehabilitaciji na položaj u sjedenju, funkciju mišića i razinu funkcionalne neovisnosti u djece s cerebralnom paralizom. U studiji je sudjelovalo 30 djece, od kojih je 15 primalo kinesio traku i fizikalnu terapiju, a 15 samo fizikalnu terapiju. Traka se stavljala tijekom 12 tjedana. Rezultati pokazuju da nije uočen efekt kinesio trake na motornu funkciju i funkcionalnu neovisnost, iako je pozitivno djelovala na položaj u sjedenju (položaj glave, vrata, ruku stopala te funkcija ruke). Rezultati ukazuju na to da je kinesio traka možda korisno pomoćno sredstvo kad se kombinira s fizikalnom terapijom.
Vogt i suradnici (2008) ispitali su dvije vrste ortoza za ispravljanje lošeg držanja kod žena s osteoporozom. U studiju je uključeno 40 žena koje su podijeljene u tri skupine. Jedna skupina liječena je ortozom (Thämert Osteomed) koja je podržavala i donji dio leđa i kralježnicu te je sadržavala jastučiće napunjene zrakom; druga skupina liječenja je takvom ortozom bez zračnih jastučića, a treća skupina žena liječenja je placebom. Rezultati su pokazali da je u prvoj skupini postignuta najbolja korekcija držanja tijela (38% od najvećeg mogućeg namjernog ispravljanja) u usporedbi s drugom (21%) i trećom (13%) skupinom. Zaključak je autora da ortoza koja podupire donji dio leđa i kralježnicu najbolje djeluje na ispravljanje nepravilnog držanja tijela uzrokovanog osteoporozom. Budući ortoza ne sadrži čvrste stabilizirajuće elemente, autori pretpostavljaju da je ispravljanje držanja tijela posljedica aktivacije mišića zbog osjetno-motoričke stimulacije zračnih jastučića.
Greig i suradnici (2008) ispitali su djelovanje kinesio trake na kifozu trupa na 15 ispitanica s osteoporotičnim prijelomom kralješka. Ispitanice su podijeljene u 3 skupine, jednu koja je imala terapijsku primjenu trake, jedna kontrolnu primjenu trake i jedna bez trake. Mjeren je kut kifoze u prsnom području. Mjereni su rezultati na ploči za provjeru ravnoteže i aktivnost mišića trupa pomoću EMG-a. Rezultati su pokazali da je kinesio traka povoljno djelovala na ublažavanje prsne kifoze, ali nije djelovala na aktivnost mišića niti na pokazatelje ravnoteže.
Footer (2006) je opisao studiju u kojoj je na 18 kvadriplegične djece s cerebralnom paralizom uspoređena primjena kinesio trake u kombinaciji s fizikalnom terapijom sa samom fizikalnom terapijom na mjeru motoričke funkcije. Nakon 12 tjedana terapije nije uočena razlika između skupina te su autori zaključili da primjena kinesio trake nije povezana s pozitivnim funkcionalnim promjenama u kontroli sjedećeg položaja u djece kvadriplegičara s cerebralnom paralizom.
Zaključak
Učinak različitih vrsta ortoza i kinesio trake ispitana na ispravljanje lošeg držanja tijela ispitana je u malom broju kliničkih pokusa, koji su uključivali različite ispitanike, i vrlo malen broj ispitanika. Glavnina studija provedena je na ispitanicima koji boluju od različitih bolesti. Rezultati tih studija su različiti, a svima im je zajedničko da se radi o dokazima loše kvalitete. Malen broj tih studija istražio je na propisan način aktivnost mišića. Studije koje su ispitale aktivnost mišića imaju proturječne rezultate; neke su studije pokazale da neka od tih sredstava potiču rad mišića, a neke su dale suprotan rezultat. Međutim, i postupci koji su korišteni u studijama su se razlikovali pa taj rezultat može biti posljedica različitih intervencija. Stoga se iz tih studija trenutno ne mogu donositi pouzdani zaključci o učincima takvih intervencija na mišiće leđa i loše držanje tijela.
Opravdano je postaviti i pitanje treba li zaista ispravljati loše držanje tijela u zdravih osoba ako nije povezano ni s kakvim simptomima.
Urednički tim Dokazi u medicini.
Objavljeno: 31. srpnja 2015.
O portalu Dokazi u medicini
Podsjetimo, znanstvenici Hrvatskog Cochrane ogranka i suradnici pokrenuli su portal 'Dokazi u medicini'. Na njemu će se odgovarati na pitanja o 'čudesnim' terapijama koje su preplavile tržište, a za koje obično nema nikakvih dokaza o učinkovitosti i sigurnosti. Portal Dokazi u medicini pokrenut je s ciljem zaštite laika od prevaranata i šarlatana koji nude čudotvorne terapije za liječenje i sprječavanje bolesti, a koje se ne temelje na odgovarajućim znanstvenim dokazima. Pokrenut je uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, projektom iz programa popularizacije znanosti. Na portalu se objavljuju odgovori na pitanja građana o učinkovitosti i sigurnosti različitih pripravaka i postupaka koji se mogu naći na tržištu, koji obećavaju blagotvorne učinke na zdravlje i koji obično zvuče previše dobro da bi bili istiniti.
