Sudbinu vrste zapečatili su zadnje ledeno doba i smanjenje izvora hrane. Medvjed je na kraju izumro prije 24000 godina. „Vidimo taj dramatični pad populacije špiljskog medvjeda koji je počeo prije 40.000 godina, što se poklapa s dolaskom anatomski modernih ljudi u Europu“, rekla je prof. Verena Schuenemann sa Sveučilišta u Zuerichu koja je vodila studiju. “To je najjasniji dokaz koji dosad imamo da su ljudi možda imali veliku ulogu u izumiranju špiljskog medvjeda.”
Špiljski medvjedi živjeli su u Aziji i Europi. Oni dijele zajedničkog pretka sa smeđim medvjedom. Hranili su se većinom biljkama. Fosili te vrste pronađeni su u špiljama, što ukazuje na to da su životinje tamo puno boravile te da nisu koristile špilje samo za hibernaciju.
Znanstvenici su analizirali mitohondrijsku DNK izvučenu iz kostiju špiljskog medvjeda sakupljenih diljem Švicarske, Poljske, Francuske, Španjolske, Njemačke, Italije i Srbije. Uspjeli su utvrditi lokacije na kojima su živjeli špiljski medvjedi i njihovu raznolikost u vrijeme kada su mnogi veliki sisavci živjeli na Zemlji. Izgleda da je ta vrsta bila raznolikija nego što se ranije mislilo te da je ostala relativno stabilna sve do otprilike prije 40000 godina, preživjevši dva hladna razdoblja.
Otkrića podupiru ideju da je utjecaj čovjeka imao veliku ulogu u dovođenju špiljskog medvjeda do ruba izumiranja.
Zadnja studija, objavljena u stručnom časopisu Scientific Reports, daje veći uvid u tu temu, ali nije konačna riječ o razlozima njegova izumiranja, navodi BBC.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Hrvatske radiotelevizije.
