Mehanizam je pronađen 1901. godine u olupini broda koji je potonuo u Egejskom moru oko 60 g. pr. Kr. Iako mu je podrijetlo nepoznato, može se koristiti za izračunavanje astronomskih kretanja, što ga čini svojevrsnom pretečom računala. Čuva se u atenskom Nacionalnom arheološkom muzeju.
Fina sofistikacija uređaja čini ga misterioznim jer je to najnapredniji uređaj za svoje doba, ali i za mnoga stoljeća poslije. Iako su neki dijelovi izgubljeni nakon što je uređaj proveo toliko vremena na dnu mora, imao je 30 zupčanika. Antikitera mehanizam za mnoge predstavlja vrhunac tehnologije antičkog svijeta i svega što je izgubljeno tijekom Srednjeg vijeka.
Da su uređaji poput ovog preživjeli do današnjih dana, Kepleru bi možda bilo puno lakše objasniti orbite planeta. Iako stvoritelji ovog uređaja vjerojatno nisu razumjeli zašto Mjesec usporava i ubrzava u svojoj orbiti, bili su vrlo svjesni tog fenomena. Zapravo, mehanizam vrlo precizno pokazuje te promjene u brzini. Mehanizam je trebao predviđati i pomrčine, te su znanstvenici proučavanjem mehanizma ustanovili da za podlogu svojih predviđanja ima kalendar koji započinje 205. g. pr. Kr.
Procjene godine proizvodnje bazirale su se na godini kad je uređaj potonuo. Bio je uskladišten u kutiji, čiji natpis varira između 80. i 90. pr. Kr., no način pisanja više se podudara s načinom pisanja između 100. i 150. g. pr. Kr.
Međutim, u časopisu The Archive of History of Exact Science dr. Christian Carman s argentinskog Sveučilišta Quilmes i dr. James Evans s argentinskog Sveučilišta Puget Sound, vjeruju da su identificirali pomrčinu Sunca koja se odvila u 13. mjesecu kalendara mehanizma. Ako je to točno, početak rada mehanizma prebacuje se na svibanj, 205. pr. Kr.
Carmen i Evans dodaju: „Istražili smo neke mogućnosti za teoriju koja ističe pomrčinu prema Saros brojčaniku i dokazuje da bi se aritmetička shema, slična babilonskom stilu, a obuhvaća jednadžbe središnjih i dnevnih brzina, slagala s upisanim danima na mehanizmu. Zaista, aritmetička shema za izračunavanje pomrčine Sunca slaže se s pronađenim dokazima na mehanizmu bolje nego trigonometrijski model.”
Iako je mehanizam mogao biti napravljen sa startnim datumom koji datira mnogo ranije od datuma konstrukcije, to bi smanjilo njegovu korisnost. Zbog preciznosti uređaja, greške bi se samo nakupljale, što bi smanjilo točnost uređaja, a to nam govori da stvoritelji ovog uređaja početni datum nisu htjeli staviti predaleko u prošlost.
Rasprave oko porijekla uređaja često se fokusiraju na Arhimeda, ako ne kao izumitelja samog uređaja, onda kao znanstvenika čiji je rad inspirirao izumitelja uređaja. Međutim, novopronađeni babilonski utjecaji to osporavaju, usprkos tome što je početni datum stavljen samo sedam godina nakon njegova ubojstva.
Kako biste pojmili nešto o kompleksnosti Antikitera uređaja, pogledajte video u nastavku.
Članak i fotografije preuzete su s portala Znanost.
