Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić istaknuo je kako ta kulturna ustanova radi na približavanju Držićevog djela širokoj publici i brendiranja tog najvećeg hrvatskog komediografa.
„Mi smo 2017., na 450. obljetnicu Držićeve smrti, u suradnji s Kastrapelijem objavili cjelovito strip izdanje ‘Novele od Stanca’, a potom i cjelovitu komediju ‘Dundo Maroje’ u engleskom prijevodu Filipa Krenusa. Potom smo objavili ‘Skup’ u francuskom prijevodu Nicolasa Raljevica, a 2023. ‘Novelu od Stanca“ na engleski jezik. S ovim smo stripom spojili Kastrapelija i Krenusa u jedinstvenom izdanju“, rekao je Matić i poručio kako su sva ta izdanja afirmacija hrvatske kulture i prozori u svijet Marina Držića.
Ilustrator Dubravko Kastrapeli izjavio je kako je „Novela od Stanca“ dinamično djelo koje je trebao više puta pročitati i zamišljati radnju.
„Kod svakog sam se novog čitanja iznova smijao. Uspio sam ući u te likove i čak se poistovjetiti s njima. Počeo sam ih doživljavati kao svoje prijatelje. Često sam se pitao je li to što radim dostojno Držićeve riječi. Držić je jedinstvena pojava hrvatske književnosti, a meni je bila čast raditi na ovom djelu“, rekao je Kastrapeli.
Prevoditelj Filip Krenus izjavio je kako engleski jezik ne trpi duže tekstove satkane u stih pa bi se Držića u doba Shakespearea prevodilo u ritmiziranom, ali ne i rimovanom stihu.
„U prijevodu sam se morao oslanjati na renesansni jezik, ali i imati određene riječi koje će engleski čitatelji i slušatelji prepoznati. Htio sam da bude pitko i izvedivo, premda je Držićev stih u Engleskoj gotovo nepoznat“, objasnio je Krenus.
Autorica predgovora, kustosica Doma Marina Držića Valerija Jurjević rekla je kako je u „Noveli od Stanca“ sve savršeno posloženo.
„Jedan od razloga za to jest što je napisana u vodećem stihu tadašnje renesansne književnosti, dvostruko rimovanim dvanaestercima. Filip Krenus se zato našao pred posebnim zadatkom, tako nešto prevesti na engleski jezik“, istaknula je Jurjević.
