Rezultati istraživanja na području RH pokazuju da je razina tjelesne aktivnosti trenutačno u stagnaciji (čak 62 % neaktivnih osoba), dok u nekim državama čak i opada. Europski tjedan sporta usmjeren je na poticanje sudjelovanja u sportskim i tjelesnim aktivnostima te podizanje svijesti o njihovim brojnim dobrobitima i svi su pozvani na aktivno sudjelovanje bez obzira na dob, podrijetlo ili tjelesnu pripremljenost. Tjelesna aktivnost osnovna je čovjekova potreba od njegovog rođenja do starosti. Suvremeni način života promijenio je životne navike ne samo djece već i odraslih, no bez obzira na sve promjene, briga o vlastitom zdravlju važan je element u životu svakog čovjeka, a promicanje zdravlja i javnog zdravstva važne su osnove u razvoju zajednice. Stoga ne iznenađuje i uključivanje škola u promicanje i podržavanje inicijativa poput Europskog tjedna sporta.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) tjelesna neaktivnost spada među vodeće čimbenike rizika smrtnosti u svijetu (visoko četvrto mjesto), a građani Republike Hrvatske prema istraživanju SZO-a nalaze se na šestom mjestu pretilosti u svijetu, dok smo pri samom dnu ljestvice kada je riječ o vježbanju. Već i sami ovi podaci ukazuju na činjenicu kako je neophodno poticati djecu od najranijih dana na raznovrsne tjelesne aktivnosti i bavljenje sportom. Sport omogućuje djeci aktivnost igrom i druženjem, stjecanje vještina, znanja i iskustva, uči ih organiziranju vremena te ih čini emocionalno i psihički snažnijima. Baveći se sportom, stvara se otpornost prema bolestima tipičnim za moderno društvo, kao što su dijabetes tipa 2, pretilost, bolesti dišnog i srčano-žilnog sustava te psihički poremećaji različitog stupnja. Ujedno je najbolji način i sredstvo za brigu o zdravlju koja počinje od najmlađih dana. Djeca kroz sport stječu pozitivne osobine koje im uvelike potpomažu prilikom daljnjeg odrastanja i školovanja.
U školi dijete provodi velik dio dnevnih aktivnosti i škola je jedan od najpoticajnijih prostora za iskazivanje i razvijanje djetetovih sposobnosti. Vrijednost i važnost sporta odavno je prepoznatljiva pa se latinska izreka “u zdravom tijelu je zdrav duh” često citira. Redovito bavljenje sportskim aktivnostima, sukladno vlastitim mogućnostima, označava zdrav stil života. U školi učenici imaju dva do tri sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture i nastavnik je taj koji svojim sposobnostima i znanjima treba na najbolji mogući način iskoristiti raspoloživo vrijeme, materijalno-tehničke uvjete, opremu, sredstva i pomagala te omogućiti učenicima kvalitetan rad s naglaskom na potrebitost tjelesne aktivnosti. Nastavnik je taj koji nastavu tjelesne i zdravstvene kulture mora učiniti raznovrsnom, zanimljivom i pristupačnijom učenicima.
Inicijative poput Europskog tjedna sporta potiču nastavnike na drugačiji pristup te smo stoga u Gimnaziji Vukovar odlučili povezati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture sa satima razrednika kako bi smo dobili više vremena za bicikliranje gradom. Našu aktivnost nazvali smo Dunavska biciklijada i učenici su tijekom tjedna dolazili biciklima u školu, a na nastavi TZK i Sata razrednika, biciklirali poznatom dunavskom šetnicom. Bicikliranje je rekreacija koja nedvojbeno ima brojne zdravstvene dobrobiti – fizičke i mentalne. Ova aktivnost koristi svakom organu u našem tijelu, a istovremeno osnažuje duh, podiže raspoloženje i jača energiju. Autori jednoga britanskog istraživanja obznanili su da je “bicikliranje jedna od najpogodnijih tjelesnih aktivnosti za većinu populacije jer ju je moguće jednostavno uklopiti u dnevnu rutinu, može se izvoditi različitim intenzitetima i ima malo neželjenih popratnih učinaka.”, što se i nama pokazalo istinitim.
Osim što smo se dobro zabavili, podigli smo razinu osviještenosti o korištenju bicikla kao prijevoznog sredstva koji doprinosi očuvanju okoliša a budući da nam je namjera nastaviti promicati odgovornost za sebe i zajednicu kroz očuvanje i unaprjeđivanje psihofizičkog zdravlja, nastojat ćemo bicikliranje približiti što većem broju učenika, jer ne samo što vožnja biciklom jača imunitet i poboljšava zdravlje, već nas čini sretnijima, zadovoljnijima i ponajviše druželjubivim osobama. U konačnici, sretna djeca uspješna su u školi, a djeca su prirodno sretna kada se kreću, igraju i stvaraju. To im zadovoljstvo otvara nove vidike za eksperimentiranje, učenje i razvijanje, pa omogućimo im to!
